Scroll to top
Podijeli

Safer



Safer, saferu-l-mazaffer ili safaru-l-hajr je drugi mjesec po mjesečevom kalendaru. Nakon mjeseca muharrema, i ovaj mjesec je mjesec tuge. U ovom mjesecu je i Poslanikovo, s.a.v.a., preseljenje, šehadet Imama Hasana, a.s., i Imama Ride, a.s., i Erbein Imama Husejna, a.s.

Događaji u ovom mjesecu 

  1. safer:

– Birka na Siffin

Bitka na Siffinu desila se između Imama Alija, a.s., i Muavije u mjesecu saferu 37. hidžr./22. 7. 657. god. na području po imenu Siffin. Muavija i njegova vojska su u tom ratu dobili nadimak kasitin, što znači tlačitelji.

U toku borbe, kada je Muavijina vojska bila na rubu poraza, postavila je Kur’ane na koplja i upravo zbog toga su neki Imamovi vojnici odustali od borbe. Na koncu su određeni suci koji će presuditi između dvije skupine. Borba je okončana bez konačnog rezultata. Ammar i Huzejme su u ovom ratu pali kao šehidi. 

– Dolazak zarobljenika Ehli bejta u Šam, 61. hidžr./3. 11. 680. god.

  1. safer:

– Dovođenje Ehli bejta na skup kod Jezida

Nakon tragedije na Kerbeli, preživjeli članovi porodica šehida na Kerbeli su, suprotno Božijoj, a po naredbi Jezida, odvedeni u zarobljeništvo. Uz poniženje su prevedeni u Kufu, a potom u Šam, što je bio izuzetno dugačak put. U Šamu je Jezid ibn Muavija proslavio ulazak zarobljenika Ehli bejta i to predstavio kao dokaz svoje pobjede. Prvog dana, 2. safer, 61. hidžr./4. 11. 680. god., je organizovao veliki skup sastavljen od državnih službenika, zapovjednika, poglavara plemena, važnih ličnosti iz društvenog i političkog života, kao i vjerskih učenjaka. Ehli bejt, a.s., je uveo na skup s poniženjem. Na tom skupu su prosvjetiteljski postupci Imama Sedždžada, a.s., i hazreti Zejnebe, s.a., poremetili sve Jezidove planove i svima je postala očita njegova osramoćenost.

– Šehadet Zejda ibn Alija ibn Husejna, 121. hidžr./22. 1. 739. god.

  1. safer:

– Šehadet Imama Hasana Mudžtabe, 50. hidžr./9. 3. 670. god. (po jednoj predaji) 

Rođendan Imama Kazima, a.s.  

Imam Musa ibn Džafer Kazim, mir s njim, sedmi Imam, sin šestog Imama, rođen je 128/745, a otrovan umro u zatvoru 183/799. godine. Postao je Imam nakon smrti svoga plemenitog oca. Bio je savremenik abasijskih halifa Mensura, Hadija, Mehdija i Haruna. Živio je u mračnim i vrlo teškim vremenima, sve dok Harun nije otišao na hadž i u Medini uhapsio Imama na molitvi u Poslanikovoj džamiji. Odveden je u okovima iz Medine u Basru, potom u Bagdad, gdje je godinama premještan iz jednog u drugi zatvor. Na koncu je umro otrovan u Bagdadu u zatvoru Sinda ibn Šahika te je ukopan na kurejšijskom mezarju koje se danas nalazi u području Kazimijji u Bagdadu.

  1. safer:

– Preseljenje Selmana Farsija

Selman je, po nekim predajama, bio porijeklom iz jednog sela u Iranu. Zvao se Rouzebeh i u djetinjstvu je slijedio zoroastrizam. U mladosti se okrenuo kršćanstvu i otputovao u Šam. Tamo je služio kršćanskim svećenicima. Kada je čuo kršćanska predskazanja o dolasku poslanika u Arabiji, došao je u Hidžaz, ali tu su ga uhvatili pripadnici plemena Beni Kalb i zarobili ga. Prodali su ga čovjeku iz plemena Beni Kurejze s kojim je došao u Medinu. U Medini je vidio Poslanika, s.a.v.a., i povjerovao u njega. Poslanik ga je kupio, oslobodio i dao mu ime Selman. Selman je tokom Poslanikovog, s.a.v.a., života bio jedan od velikih Poslanikovih prijatelja prema kojem je Poslanik imao posebnu naklonost, do te mjere da je za njega rekao: “Selman je od nas, Ehli bejta.” On je bio s Poslanikom, s.a.v.a., u bitkama i poznata je priča o njegovom prijedlogu da se kopa jarak u Bici Ahzab (saveznika) u kojoj su mušrici doživjeli poraz. Nakon Poslanikovog, s.a.v.a., preseljenja našao se u skupini pomagača Alija ibn Ebi Taliba, a.s. Protivio se onome što se desilo na Sekifi, ali je uz dozvolu Zapovjednika vjernih sarađivao s onima koji su tamo odigrali glavnu ulogu. Za vrijeme vladavine drugog halife postao je upravitelj Medaina. Unatoč tome pleo je korpe od palminog lišća. Živio je i hranio se od svoje zarade. Selman Farsi je preselio 36. hidžr. god. u Medainu. Njegov mezar je u Medainu poznat kao Selmanov mauzolej.

  1. safer:

– Ammar ibn Jasir

Ammar ibn Jasir, Poslanikov, s.a.v.a., ashab, jedan je od prvih muslimana i sljedbenika Imama Alija, a.s. Poslije Poslanikovog preseljenja on je, podržavajući Imama Alija, a.s., odbio dati prisegu Ebu Bekru. Za vrijeme trećeg halife bio je jedan od njegovih protivnika. Sukobljavao se s njim i učestvovao u protestima protiv njega. Vjerno je pratio Imama Alija, a.s., za vrijeme njegovog hilafeta. Ratovao je uz njega na Bici na Siffinu, gdje je i postao šehid. Ubili su ga Muavijini vojnici. Poslanik je u jednom hadisu nagovijestio njegov šehadet kazavši da će ga ubiti pobunjenička skupina.

– Bitka Nehrevān

Bitka Nehrevān je jedna od bitaka za vrijeme vladavine Imama Alija, a.s., koja se desila poslije bitke na Siffinu i na tragu događaja vezanih za suđenje, 38. hidžr. god. Jedna strana u ovoj borbi bila je skupina poznata kao marikini ili haridžije. Haridžije su doživjele težak poraz od Imama Alija. Kažu da je manje od deset haridžija uspjelo pobjeći, a jedan od njih je bio Abdurahman ibn Muldžim, ubica Imama Alija, a.s.

  1. safer:

– Lejletu-l-herir (Strašna noć), 37. hidžr./1. 8. 657. god. 

  1. safer:

– Preseljenje Haruna ibn Imrana, brata Musaa, a.s.

– Hakemijet (arbitraža) u Bici na Siffinu 

  1. safer:

– Šehadet Muhammeda ibn Ebu Bekra

Muhammed je sin Ebu Bekra, prvog halife, i Esme bint Umejs. Nakon preseljenja Ebu Bekra Muhammedova majka se udala za Imama Alija, a.s., i on je odgojen u Imamovoj kući. Između njega i Imama je postojala obostrana ljubav. Imam ga je zvao svojim sinom. Smatra se da je njegov položaj kod Imama Alija bio kao položaj Ebu Zera kod Poslanika, s.a.v.a. Hadiski i historijski izvori su pohvalili njegovu ličnost. Ubraja se u istaknute protivnike postupaka trećeg halife. Za vrijeme Imama Alija, a.s., bio je pripadnik šurtetu-l-hamis – jedinica spremnih za žrtvovanje za Imama u svim situacijama. U Bici oko Deve i na Siffinu bio je zapovjednik jednog dijela vojske. Bio je i namjesnik Imama Alija, a.s., u Egiptu. Postao je šehid tokom napada Muavijine vojske na Egipat, 38. hidžr. god.

  1. safer:

– Početak Poslanikove, s.a.v.a., bolesti, 11. hidžr./15. 5. 632. god.

  1. safer:

– Erbein

Erbein Imama Husejna pada 20. safera, tj. 40. dan od događaja na Kerbeli. Poznato je da su zarobljenici Kerbele 20. safera 61. hidžr./22. 11. 680. god. u povratku iz Šama došli na Kerbelu da posjete mezar Imama Husejna. Isti dan Džabir ibn Abdullah Ansari došao je da zijareti mezar Imama Husejna, a.s. Zijaret erbein je jedno od posebnih djela ovoga dana koje se po predaji od Imama Hasana Askerija, a.s., smatra jednim od znakova vjernika.

Sljedbenici Ehli bejta, a.s., tuguju na ovaj dan. Povorke sljedbenika Ehli bejta, a.s., prema Kerbeli su se pretvorile u jedan od najvažnijih i najrasprostranjenijih obreda sljedbenika Ehli bejta u svijetu i nalazi se u skupini najvećih vjerskih okupljanja u svijetu. 

– Dolazak Džabira na Kerbelu, 61. hidžr. god. 

– Nesretni četvrtak

Dan kada je Poslanik, s.a.v.a., htio napisati svoju oporuku, pa mu se suprotstavila jedna grupa ashaba pod vođstvom Omera ibn Hattaba, 11. hidžr./632. god.

  1. safer:

– Imenovanje Usame ibn Zejda za komandanta vojske, 11. hidžr./27. 5. 632. god.

  1. safer:

– Preseljenje Vjerovjesnika Muhammeda, s.a.v.a., 11. hidžr./28. 5. 632. god.

– Početak imameta Imama Alija, a.s., 11. hidžr./28. 5. 632. god.

– Šehadet Imama Hasana Mudžtabe, a.s., 50. hidžr./30. 3. 670. god.

Kraj safera:

– Zavjera kurejšijskih čelnika da ubiju Poslanika, s.a.v.a., 1. hidžr./15. 9. 622. god. 

– Šehadet Imama Ride, a.s., 203. hidžr./9. 9. 818. god.

Povezani članci