Autosugestija moći

Autor: Muhamed Teki Felsefi
Izvor: Dijete, naslijeđe i odgoj II
Share

Autosugestija moći

Neki ljudi pate od neizlječivih tjelesnih oštećenja te zbog toga u sebi osjećaju određeni duševni kompleks – i ovaj nedostatak se ne da izliječiti nijednim duševnim samoobračunom, niti bilo kakvim ljekarskim tretmanom.

Jedino rješenje im je da sebi sugeriraju moć i otpor. Oni se trebaju sa ovim svojim deformitetom pomiriti, ali za uzvrat trebaju započeti proces oživljavanja nekih drugih unutarnjih sposobnosti te svoju manjkavost nadoknaditi sticanjem drugih vrijednih atributa i savršenstava i na taj način pokazati svoju ličnost.

Djetetu treba to sugerirati odrasli čovjek koji ima tjelesni nedostatak ili da ono samo sebi sugerira. U svrhu kompenzacije tjelesne manjkavosti treba ga podstaći na buđenje drugih potencijala položenih u njegovoj nutrini – čime će mu se omogućiti da pokrije svoje manjkavosti, kako u svojim očima tako i u očima drugih i nadoknadi nedostatak koji ima.“[1]

Uzvišeni Gospodar u Časnom Kur’anu daje svom Poslaniku sljedeću zapovijed:

Ti lijepim na zlo uzvrati...[2]

Kada bi svi ljudi primjenjivali ovaj dobrobitni program, te kada bi na svako zlo i ružnoću uzvraćali dobročinstvom, kada bi na nasilje uzvraćali pravednošću, na srdžbu blagošću, na manjkavost potpunošću, na posrtaje oprostom, ukratko, kada bi na svaku nepoćudnost uzvraćali sa ćudoređem – tada bi cijelo društvo postiglo svoju ljudsku potpunost i savršenstvo.

Imajući u vidu da su uzročnici duševnih briga i unutarnjih kompleksa različiti, to prirodno iziskuje i različite puteve i načine njihova liječenja.

Međutim, uvijek treba imati u vidu da se osnova izlječenja svih njih svodi na dvije navedene stvari:

  1. da se temeljitom analizom i pretragom ustanove nejasna duhovna stanja i da se tačno utvrde stvarni uzroci uznemirenosti i brige.
  2. da se za oslobađanje od svakog od tih unutarnjih kompleksa izradi odgovarajući, na razumu zasnovan program, koji će pacijent sa potpunom odlučnošću primjenjivati u praksi i tako sebe osloboditi unutarnjih patnji i pritisaka.

Značajna stvar koju sam objasnio vezano za sujevjerje – i smatram neophodnim da na kraju ponovo o njoj nešto kažem, jeste to da se programi psihologa za liječenje ovih kompleksa oslanjaju samo na znanost, ali islamski prvaci svoje programe zasnivaju na dvije čvrste osnove: vjeri i nauci, te u liječenju bolesnika uvijek koriste ove dvije sile.

Zamislite kada cijenjen i godinama uspješan trgovac zbog određenih robnih ili monetarnih poremećaja na tržištu ostane bez sredstava i ne mogne više normalno poslovati, te bude prinuđen da svoju radnju zatvori – on će se sigurno suočiti sa brigama i stresovima. Takav čovjek će se zbog ekonomskog kraha i neimaštine osjećati poniženim. Izgubiće mir, spokoj, san i rahatluk. Zbog psihičkih pritisaka i težine nervoze i razmišljanja, on će patiti i svakog dana i tjelesno i duševno kopniti. Na koncu je moguće da završi s težim duševnim oboljenjima i poremećajima.

Liječenje i u ovom, kao i u prethodnim slučajevima odvija se na dva nivoa i on će morati odgovoriti na neka pitanja.

  1. Odakle potiču njegova briga i osjećaj niže vrijednosti?
  2. Šta treba učiniti za otklanjanje briga i kompleksa niže vrijednosti?

Ukoliko u nutrini ovog trgovca nema neki drugi razlog za pojavu kompleksa niže vrijednosti, onda je odgovor na prvo pitanje jasan: on je jednostavno postao zabrinut i nespokojan zbog gubitka osnove svog ekonomskog života. On se stidi i zbog toga što je nekad bio ugledan trgovac, a danas je nemoćan, jadan i čemeran.

I odgovor na drugo pitanje je jasan: njegovu beznadežnost treba preobratiti u nadu i optimizam. Njegov slomljeni i nemoćni duh treba ojačati. Treba ga ponovo obodriti na ulaganje truda i napora. U najkraćem, treba ga podstaći da se bori i da donosi odluke. On treba ponovo početi sticati kapital i tako početi vraćati izgubljeno dostojanstvo i ponos. Tako će svoj kompleks niže vrijednosti preinačiti u čast, a unutarnji nespokoj u sigurnost. Ali, ono što je teško jest uklanjanje uzroka njegove beznadežnosti i osjećaja poraženosti, a vraćanje na njihovo mjesto optimizma i sigurnosti.

Psiholozi se u ovakvom slučaju oslanjaju jedino na naučne procjene i iskustvo i bankrotiranog trgovca jačaju različitim sugestijama. Govore mu: „Ne budi očajan, jer beznadežnost je najsnažniji činilac za nastanak nesreće i stizanje crnih dana. Donesi čvrstu odluku, ponovo kreni s poslom, ulaži trud i napor kako bi povratio povjerenje ljudi. Svaku priliku koristi da napreduješ!“

Potom mu prenose priče o osobama koje su također bile bankrotirale, ali koje su donijele čvrste odluke, napravile promjenu u svom životu i ponovo uspjele te mu govore: „I oni su bili poput tebe, i kao ti su zapali u teškoće.

Ali, oni su donijeli odluku, radili i povratili ugled. I ti, ako želiš biti uspješan poput njih, moraš da se okreneš optimističkom gledanju na stvari, da ojačaš svoju volju te da kreneš u borbu i u djelovanje – tada ćeš moći nadoknaditi sve svoje poraze i okončati svoje patnje i brige!“

 

 

[1]Ukdeje hakarat, str. 40.

[2] El-Mu’minun, 96.

  • 30 Jula, 2019