Pohod na Beni Kurejze i obračun s Jevrejima Medine

Pohod na Beni Kurejze i obračun s Jevrejima Medine

Jevreji Beni Kurejze pokazali su svoju zlobu i neprijateljstvo prema muslimanima u danima Hendeka. Da nije Allah, neka je slavljen, osramotio saveznike, Jevreji bi uspjeli uništiti muslimane i zadati im udarac s leđa i zato je Poslanik, s.a.v.a., morao uzvratiti na njihovu iznevjeru. No, naredio je da muslimani bez odmaranja krenu u opsadu Jevreja u njihovim tvrđavama, dajući time veliku važnost novom vojnom pohodu, pa je mujezin razglasio: “Svako ko je poslušan i pokoran Poslaniku, s.a.v.a., neka obavi ikindiju u naselju Beni Kurejze.”

Poslanik, s.a.v.a., je onda predao zastavu Aliju ibn Ebu Talibu, a.s., a muslimani su ga slijedili, iako su patili od kuge, gladi, nesanice i iscrpljenosti od tek ukinute opsade… Strah i uzrujanost savladali su Jevreje kada su vidjeli kako ih Poslanik, s.a.v.a., i muslimani opkoljavaju i bili su uvjereni da neće odustati dok se ne sukobe.

Zatražili su savjet od Ebu Lubabe ibn Abdulmunzira, svog saveznika iz Ausa, pa im je on, kada su svi, odrasli i djeca, došli do njega plačući, obznanio sve što je znao. Poslanik, s.a.v.a., nije prihvatio njihovu ponudu da napuste Medinu bez kazne zbog iznevjere, nego je tražio da pristanu na Božiju i Poslanikovu odredbu. Pleme Aus je pokušalo posredovati po zahtjevu Jevreja, pa ih je Poslanik, s.a.v.a., upitao: “Hoćete li da kao sudiju između mene i vaših saveznika (Jevreja) odredim jednog od vas?” Nakon što su se pripadnici Ausa složili, rekao im je: “Recite im neka izaberu iz Ausa koga god žele za arbitražu.” Jevreji su, na svoju nesreću, izabrali Sa'da ibn Ubade kao sudiju, jer je Sa'd bio jedan od dvojice koji su došli na dan Hendeka tražeći od njih neutralnost, a oni su odbili. Sa'd je bio ranjen pa su ga prenijeli do Poslanika, s.a.v.a., koji ga je primio i rekao ljudima oko sebe: “Ustanite pred svojim poglavarom” i oni su ustali. Potom je Sa'd donio presudu da se muškarci ubiju, a žene i djeca zarobe, te da se njihova imovina razdijeli među muslimanima. Poslanik, s.a.v.a., je rekao:

لَقَدْ حَكَمْتَ‏ فِيهِمْ‏ يَا سَعْدُ بِحُكْمِ اللهِ تَعَالَى مِنْ فَوْقِ سَبْعَةِ أَرْقِعَة.

“Presudio si im po Božijem sudu iznad sedam nebesa.” Zatim je Poslanik, s.a.v.a., nakon što je izdvojio petinu, podijelio imovinu i zarobljenike Beni Kurejze među muslimanima, tri udjela konjaniku, a jedan udio pješaku. Petinu je predao Zejdu ibn Harisi i naredio mu da od toga kupi konja, oružje i ostalu vojnu opremu kao pripremu za buduće zadatke.[1]

[1] Tefsiru-l-Kumi, sv. 2, str. 189-191; Biharu-l-envar, sv. 20, str. 233-237; Es-Siretu-n-nebevijje, sv. 3, str. 234-240; Tarihu-t-Taberi, sv. 2, str. 245-250; El-Kamil fi-t-tarih, sv. 2, str. 185-187.