Rebi’u-s-sani
rebi’u-s-sani:
– Šehadet Imama Bakira, a.s., 114. hidžr./4. 6. 732. god. (po jednoj predaji)
- rebi’u-s-sani:
– Šehadet Imama Bakira, a.s., 114. hidžr./5. 6. 732. god. (po drugoj predaji)
- rebi’u-s-sani:
– Rođendan Abdu-l-Azima Hasanija
Abdu-l-Azim Hasani, 173–252. hidžr. god., poznat kao šah Abdu-l-Azim i Sejjidu-l-Kerim, jedan je od učenjaka iz poroda Imama Hasana i jedan od prenosilaca hadisa. Preko četiri koljena je povezan s Imamom Hasanom. Smatraju ga bogobojaznim čovjekom, poznatim po povjerljivosti i istinoljubivosti u govoru, učenim u vjeri, uvjerenim u ispravnost šiitskog učenja i poznavaocem hadisa. Šejh Saduk je od njega sakupio rivajete u jednu zbirku pod nazivom Džami’u ahbre Abdu-l-Azim. Abdu-l-Azim Hasani je živio za vrijeme Imama Ride i Imama Dževada i imao uvid u njihove živote. Prenosi se da je svoje vjerovanje predočio Imamu Hadiju te preselio za vrijeme njegovog života. Harem hazreti Abdu-l-Azima u gradu Reju mjesto je koje često zijarete sljedbenici Ehli bejta. U nekim predajama se sevap zijareta njegovog mezara smatra jednakim sevapima zijareta mezara Imama Husejna.
- rebi’u-s-sani:
– Rođendan Imama Hasana Askerija, a.s.
Imam Hasan ibn Ali El-Askeri, mir s njim, 11. Imam, sin 10. Imama, rođen je 232/846. te je prema nekim izvorima škole Ehli bejta bio otrovan i umro 260/874. na podstrek abasijskog halife Mu’temida.
Imam Askeri je postao imam nakon smrti svoga plemenitog oca. Za sedam godina imameta, zbog neizrecivih ograničenja hilafeta, živio je u skrovištu koristeći veoma izraženu tekiju. Nije imao nikakvih društvenih kontakata, čak ni s običnim ljudima svojih sljedbenika. Samo ga je šiijska elita mogla vidjeti. I pored toga, većinu svog vremena proveo je u zatvoru.
Uzrok represija u tom vremenu, kao prvo, bilo je širenje šiijskog stanovništva i po broju i po snazi. Svako je znao da su šiije vjerovali u imamet, a bio je poznat i identitet šiijskih Imama. Zbog toga je hilafet Imame držao pod svojim strogim nadzorom više nego ikada prije. Pokušalo ih se svim mogućim sredstvima i tajnim planovima ukloniti i uništiti.
Drugo, hilafet je znao da elita unutar šiija vjeruje da bi jedanaesti Imam, prema predajama koje je on sam spominjao, baš kao i njegovi preci, trebao imati sina koji je obećani Mehdi. Dolazak Mehdija nagoviješten je u Poslanikovim, s.a.v.a., hadisima čija je vjerodostojnost potvrđena podjednako i u sunijskim i u šiijskim izvorima.
Zbog tog razloga, Imama Askerija je hilafet više od drugih Imama držao pod strogim nadzorom. Tadašnji halifa je odlučio da na svaki mogući način konačno stane na kraj imametu i šiizmu te da jedanput zauvijek završi s tom pričom.
Zbog toga, čim su novosti o bolesti Imama Askerija dospjele do Mu’temida, poslao je liječnika i nekoliko svojih lojalnih agenata i sudaca u Imamovu kuću da budu s njim te da sve vrijeme osmatraju njegovo stanje i situaciju unutar njegove kuće. Nakon Imamove smrti pretražili su kuću te uz pomoć primalje pregledali sve njegove ženske sluškinje. Dvije su godine tajni halifini agenti tragali za Imamovim nasljednikom sve dok nisu izgubili svaku nadu.
Imam Askeri je ukopan u svojoj kući u Samari, pored svog oca.
- rebi’u-s-sani:
– Preseljenje hazreti Ma’sume
Hazreti Ma’suma, s.a., je kćerka Imama Muse Kazima, a.s., i rođena sestra Imama Reze, a.s. Ona je poslije hazreti Fatime, s.a., i hazreti Zejnebe, s.a., po vrlinama najistaknutija gospođa iz Poslanikove, a.s., porodice. Njen mezar se nalazi u gradu Komu. Ona je 201. hidžr. god., godinu dana poslije ulaska Imama Ride, a.s., u Merv, krenula tamo da vidi svoga brata. Međutim, razboljela se tokom putovanja i preselila na Ahiret u gradu Kom.
O dužini života hazreti Ma’sume, a.s., postoje različite predaje, od 18 godina pa nadalje. S obzirom na to da je njen otac Imam Musa Kazim, a.s., uhapšen i zatvoren 179. hidžr./795. god. po naredbi Haruna Rašida, da je u zatvoru ostao 4 godine, gdje je postao i šehid, te da je hazreti Ma’suma, a.s., 201. godine preselila s ovog svijeta, onda je ona tada imala najmanje 22 godine.
- rebi’u-s-sani:
– Preseljenje Musa Muberka’, sina Imama Dževada, 296. hidžr./23. 1. 909. god.
- rebi’u-s-sani:
– Preseljenje allame Aminija, 1390. hidžr./3. 7. 1970. god.
