Razmišljanje o smrti uništava dugoročne nade

Razmišljanje o smrti uništava dugoročne nade

“O Ebu Zerre, ako pogledaš smrt i uvidiš kako ti se brzo približava, zamrzit ćeš nadu i njene obmane.”

Najbolji način borbe protiv nada i njihovih obmana jeste da razmišljamo o svojoj smrti i da znamo kako nastupanje smrti velike nade odvodi u neuspjeh a čovjeka bez ikakve nade odvodi ka drugom svijetu, kako Zapovjednik vjernih a.s. kazuje:

“Onome koji se strasno zaljubi u Ovaj svijet srce se ispunjava žalostima koje će se kretati u tamnom dijelu srca njegova. Neke žalosti ga zaokupljaju, dok ga druge rastužuju. To ide tako sve dok ga ne obuzme zagušenje smrtno, pa bude bačen u prostor slobodan…”[1]

Opet Imam Ali, a.s., na drugom mjestu kazuje:

“Od pouka Ovog svijeta je i da čovjek želi ostvariti svoju želju, a dolazak smrti mu presiječe nadu; niti postigne svoju želju, niti se spašava od smrti.”[2]

“O Ebu Zerre, boj se toga da ti smrt dođe u stanju činjenja grijeha, jer u tom slučaju nećeš imati priliku za iskupljenje i pokajanje, nećeš se moći ponovo vratiti na Ovaj svijet, neće te tvoji nasljednici hvaliti zbog onoga što si im ostavio, niti će Uzvišeni Bog prihvatiti ispriku od tebe za ono što si poslao ispred sebe.”

Poslanik, s.a.v.a., je jednu skupinu etičkih pojmova objasnio služeći se raznim izrazima. Cilj ponavljanja ovih etičkih pojmova je ostvarivanje većeg utjecaja u srcima vjernika. Ako kratko pogledamo časne ajete Kur'ana, uočit ćemo da se mnogi ajeti ponavljaju na raznim mjestima. Čak se u nekim slučajevima ajeti doslovno ponavljaju, od riječi do riječi, kao što je časni ajet: Pa koje blagodati Gospodara svog poričete?! On se u suri Rahman ponavlja 31 put. Iako svaki ajet ponavljanjem dobiva svoje posebno značenje, ipak se ne može poreći uloga ponavljanja u povećanju ostvarivanja učinka u srcima. I u svakodnevnim aktivnostima ponavljanje igra važnu ulogu u pogledu stjecanja dobrih ili loših navika i svojstava.

Preneseno je da kada je objavljen časni ajet: Naredi čeljadi svojoj da obavlja molitvu…, Poslanik, s.a.v.a., osam mjeseci bez prekida dolazio je na vrata Alija, a.s., i govorio: “Namaz! Neka vam se Allah smiluje: …Allah želi od vas, o porodico Poslanikova, grijehe odstraniti i potpuno vas očistiti.”[1]

Ako je Poslanik, s.a.v.a., svaki dan najmanje jednom dolazio na vrata Alija, a.s., to znači da se ova radnja ponavljala 240 puta. Zapravo, izgleda da je dnevno pet puta dolazio.

Suština Poslanikovog, s.a.v.a., govora je da ako čovjek ne zna koja ga djela dovode do sreće a koja do nesreće, na kraju biva pogođen grijehom i posrtanjem te mu prilikom činjenja grijeha stiže smrt i on je na svoju dušu natovario najgore gubitke, jer je dragulj života i životnog vijeka, mladost i blagodati Božije izgubio na putu griješenja, a zauzvrat nije dobio ništa osim propasti i iskvarenosti. Stoga Poslanik, s.a.v.a., poručuje: Boj se toga da ti smrtni čas dođe u stanju činjenja grijeha i da ti u tom stanju uzmu dušu. U tom slučaju više nećeš imati priliku za iskupljenje grijeha i taj grijeh će stalno biti na tvojoj duši zato što se nikome ne dozvoljava povratak na Ovaj svijet.

U vezi sa ovim Časni Kur'an veli:

Kad nekom od njih smrt dođe, on uzvikne: “Gospodaru moj, vrati me da uradim kakvo dobro u onome što sam ostavio!” Nikada! To su riječi koje će on uzalud govoriti… [2]

Ako bi čovjek prilikom činjenja grijeha razmišljao da je moguće da mu u tom stanju dođe smrt, udaljio bi se od njega. Pretpostavimo da čovjek ostvari veliku zaradu od svoje nezakonite trgovine i da je ostavi svojim nasljednicima. Da li će i on od toga imati koristi? Da li će nasljednici koji dobijaju njegov imetak biti zahvalni za njegov trud i da li će za njega od Boga tražiti oprost? Ili će oni ovaj imetak koristiti za uživanje, a on im neće ni naumpadati? Pa kada bi ga i hvalili, on od toga nema koristi. S druge strane, on sa svim svojim posrtajima i nedostacima dolazi pred Boga. Da li sada ima neku ispriku pred Bogom i da li će mu Bog oprostiti? On je znao da je ono djelo zabranjeno i protivno Božijoj zapovijedi i njemu je dokaz bio upotpunjen. Kakvo će opravdanje imati pred Bogom za vatru koja mu obuhvata dušu? Kakav odgovor ima?

“O Ebu Zerre, nisam vidio ništa kao džehennemsku vatru da onaj koji bježi od nje spava, i ništa kao Džennet čiji tragatelj spava.”

[1] El-Ahzab, 33; El-Mizan, sv. 14, str. 242.

[2] El-Mu'minun, 99-100.

[1] Nehdžul-belaga, Fejzul-islam, izreka 359, str. 1256.

[2]Nehdžul-belaga, Fejzul-islam, izreka 113, str. 353.