Ševval

Važni događaji u ovom mjesecu 

1. ševval:

– Ramazanski bajram

Ramazanski bajram pada prvi dan mjeseca ševvala i jedan je od najvažnijih blagdana muslimana. Budući da je uvjet proglašavanja nastupanja mjeseca ševvala viđenje mlađaka, u islamskim zemljama se, shodno njihovom geografskom položaju, razlikuje vrijeme viđenja mlađaka i nastupanja prvog dana ševvala. Moguće je da se u nekoj zemlji ili na nekom području ugleda mlađak i da bude Bajram, a u drugom ne ugleda i da se u skladu sa fikhskim pogledom učenjaka ne proglasi Bajram. Na ovaj dan post je strogo zabranjen, klanja se Bajram-namaz i muslimani su dužni da udijele sadekatu-l-fitr. Ovaj blagoslovljeni dan, pored lijepe tradicije međusobnog obilaska, ima i posebna djela koja vjernici obavljaju.

7. ševval:

– Bitka na Uhudu

Bitka na Uhudu je jedna od poznatih bitaka između mekanskih mnogobožaca i Poslanika, s.a.v.a. Bitka na Uhudu se se desila u subotu, 7. ševala 3. godine po hidžri ili 26. marta 625. godine, pored brda Uhud.

Kurejšije su se nakon teškog poraza na Bedru i gubitka svojih velikana, posvetili samo pripremi za osvetu i poslije godinu dana su pod vođstvom Ebu Sufjana krenuli u rat protiv Poslanika, s.a.v.a., i muslimana. Poslanik, s.a.v.a., je na zahtjev mladih i njegovog amidže Hamze odlučio da izađe van grada u susret neprijatelju.

Prvi rezultat ovog rata je bio poraz mušrika. Na početku bitke je Talha ibn Ebu Talha zatražio protivnika u dvoboju. Imam Ali, a.s., je otišao na poprište i u borbi sa njim ga je ubio. Muslimani su sretni zbog prvobitne pobjede uz izgovaranje tekbira napali na neprijateljske redove. Vrlo brzo su ih savladali i mušrici su pobjegli. Međutim, skupina strijelaca koje je Poslanik, s.a.v.a., postavio na brdo da čuvaju leđa vojsci, napustila je položaj misleći da su muslimani pobjedili. Halid ibn Velid je s grupom neprijateljskih konjanika iskoristio tu priliku i iznenada je s leđa napao muslimane porazivši ih.

Po predaji koju šejh Mufid prenosi od Ibn Mes'uda zbunjenost muslimana je bila došla dotle da su svi pobjegli. Osim Alija ibn Ebu Taliba niko nije ostao sa Poslanikom. Potom se nekoliko osoba, među kojima su prije svih bili Asim ibn Sabit, Ebu Dedžane i Sahl ibn Hunejf pridružilo Poslaniku.

U ovom ratu muslimanima je nanesena velika šteta. Između ostalog oko sedamdeset muslimana je položilo svoje živote i pali su kao šehidi među kojima je bio lav Allaha i Poslanika, hazreti Hamza. 

– Hazreti Hamza

Hamza ibn Abdu-l-Muttalib, poznat kao Esadullah (Lav Allahov), Esadu Resulullah (Lav Allahovog poslanika) i Sejjidu Šuheda (Prvak šehida), bio je Poslanikov, s.a.v.a., amidža i jedan od šehida Uhuda. Hamza je bio jedan od važnih zaštitnika Poslanikovog, s.a.v.a., poziva i za njega su rekli da je štitio Poslanika, s.a.v.a., od mušrika još dok nije bio postao musliman. Bio je jedan od velikana Kurejša. Stoga su njegovim prelaskom na islam kurejšije smanjile uznemiravanja Poslanika, s.a.v.a. Zajedno s ostalim muslimanima bio je u Ebu Talibovom klancu i učestvovao na bitkama Bedr i Uhud. Postao je šehid na Uhudu 3. hidžr. god. 

8. ševval:

– Rušenje Baki’a

Baki’ je prvo i najstarije muslimansko groblje u Medini gdje su ukopana četiri bezgrešna Imama te mnogi ashabi i tabiini. U Baki’u su nad mezarima Imama i ostalih velikana bile sagrađene kupole poznate kao bakijske kupole. Ove kupole su nestale kada su vehabije uništile mezarje Baki’a. Vehabije su dva puta, 1220./1805 i 1344./1926. god., proglašavajući te građevine i obilježja kao i zijarete novotarijom, krenuli u rušenje časnih mjesta i kupola na Baki’u. Rušenje Baki’a je izazvalo žestoke osude u muslimanskim zemljama. Veliki broj sljedbenika Ehli bejta svake godine 8. ševvala organizuje skupove, oplakuje i prisjeća se događaja rušenja Baki’a. 

15. ševval:

– Preseljenje Abdu-l-Azima Hasanija, a.s., 252. hidžr./2. 11. 866. god. 

20. ševval:

– Hapšenje Imama Kazima, a.s., 179. hidžr./10. 1. 796. god. 

25. ševval:

– Šehadet Imama Sadika, a.s., 148. hidžr./18. 12. 765. god.