Borba protiv loših osobina
Borba protiv loših osobina
Hazreti Ali, a.s., je rekao : “Razuman čovjek nije onaj koji raspoznaje dobro od zla, nego onaj koji između dva zla raspoznaje u kom je zlu manje štete (i manje opasnosti).
Zreli i razumni ljudi ne razmišljaju samo o zadovoljenju svojih poriva i težnji, nego svojim dalekovidnim razumom slijede imperative svojih tjelesnih žudnji samo do granice dok se to slijeđenje ne pretvori u izvor propasti i nesreće za njihovu budućnost. Međutim, mladi više pažnje posvećuju svojim željama i trenutnim osjećanjima, a manje razmišljaju o posljedicama koje će prouzrokovati njihova djela. Upravo je ovo put koji ih vodi padu u kaljužu loših i neumjesnih djela i priprema teren za skretanje na stranputicu.
Da bi mladi svoja osjećanja stavili pod kontrolu i sačuvali se od mogućih opasnosti, da bi postigli ravnotežu svojih tjelesnih poriva i iskoristili ih na najbolji način, potrebno je da obrate pažnju na nekoliko temeljnih stvari, neprestano ih drže na umu i djeluju u skladu s njima.
Mladi trebaju znati da su tvrdoglavost i razuzdanost osjećanja najveća prepreka na putu dostizanja sreće čovjeka. Mladić koji želi sreću i uspjeh mora se potruditi da ovlada svojim osjećanjima i emocionalnim porivima, da bude u stanju iskoristiti ih na pravom mjestu i u pravoj mjeri i ne dozvoliti im da se rasplamsaju i uzjogune.
Značaj očuvanja moralnih osnova i odgoja plemenitih ljudskih vrlina, kao i borbe protiv nemorala i pokuđenih osobina u osiguravanju blagostanja ljudi, ako nije veći od učenja i saznavanja naučnih činjenica, zasigurno nije ni manji od njih.
“Mi nemamo nedoumica kada je u pitanju naša spremnost da provedemo nekoliko godina u učenju matematike, historije, filozofije i ostalih nauka ili da dugi niz godina posvetimo treniranju i usvajanju vještine raznih sportova kao što su trčanje, plivanje, nogomet, skijanje, tenis… Mladi sa zadovoljstvom prihvataju učešće na časovima vožnje i učenje saobraćajnih znakova potrebnih za dobijanje vozačke ili pilotske dozvole, ali još uvijek nisu shvatili da je tehnika ispravnog kretanja kroz život mnogo teža i složenija.
Borba protiv samoljublja traži od nas ozbiljniji pristup od borbe protiv bolesti tifusa ili azijske kolere. Nesumnjivo, napuštanje nekih štetnih navika teško je kao i savladavanje napredne matematike. Potrebno je odmah pri prvom doticaju djeteta sa školom, od prvih minuta kada dijete počinje učiti pismo i abecedu, započeti i s poučavanjem osnovnih pravila i zakona života. Neuljudnost, zavist i smutnja veći su nedostaci i mahane od nepoznavanja geografije ili gramatike, a sprovođenje razumskih zakona života nije manje bitno od učenja matematike.”[1]
Nažalost, pobjeda nad tjelesnim prohtjevima i sputavanje osjećanja veoma je težak i složen posao. Cijenjeni predvodnik islama, Božiji poslanik Muhammed, s.a.v.a., požrtvovanost na bojnom polju i pobjedu nad neprijateljem opisao je kao mali džihad, dok je borbu protiv vlastite strasti, ega koji je unutrašnji neprijatelj, nazvao velikim džihadom (velikom borbom i trudom).
Prenosi se od Musa ibn Džafera, a.s., da je rekao : “Božiji poslanik, s.a.v.a., rekao je borcima koji su se vratili iz rata: ‘Dobro došao narod koji je proveo mali džihad (malu borbu), a na kojima je ostala (obaveza) velikog džihada (velike borbe)’. Rekoše: ‘O Božiji poslaniče, a šta je to veliki džihad?’ Odgovorio je: ‘Borba protiv samog sebe.'”[2]
Razum je snaga koja je sposobna boriti se protiv tjelesnih prohtjeva i svojim revnim i ustrajnim zalaganjem ih pobijediti. Mladi moraju uvijek slijediti razum i pokoravati se njegovim zapovijedima, kako bi bili u stanju uspješno savladati vlastite tjelesne prohtjeve i potčiniti svoja osjećanja.
Prije zadovoljenja bilo kojeg od tjelesnih prohtjeva potrebno je savjetovati se sa svojim razumom pa ukoliko razum bude saglasan, tek onda pristupiti izvršenju, a ukoliko mu se suprotstavi – odustati. U takvim uslovima razum će postepeno sazrijevati i snažiti i preuzeti nadzor nad neposlušnim strastima te spriječiti njihov neposluh i pobunu. Na taj način bit će stvorene sve pretpostavke za uspjeh i sreću u životu.
Hazreti Ali, a.s., je rekao: “Razum je oštra sablja, pa borite se njime protiv vaših strasti.”[3]
[1] Rāh va rasm-e zendegī, str. 117.
[2] Me'āni-l-ahbār, str. 160.
[3] Nehdžu-l-belāga, Fejz, str. 1275.