Vidio sam na vehabijskim portalima da osuđuju allame Medžlisija i Kulejnija da vjeruju u tahrif Kur'ana Časnog, jer su navodno u svojim djelima el-Kafi i Miratul-ukul zabilježili predaje o ,,Kur'anu” sa 17.000 ajeta i rekli da su te predaje sahih. Da li su oni zaista vjerovali u iskrivljenost Kur'ana? Nadam se da odgovorite. Selam.

U ime Svevišnjeg

Selam alejkum. Hvala vam na javljanju.

Uvaženi brate, prije nego što odgovorimo na vaše pitanje, skrenuli bismo vam pažnju na sljedeće:

  1. Svi muslimani čvrsto vjeruju da je časni Kur'an od vremena velikog Allahovog Vjerovjesnika, s.a.v.a., do danas prenesen potpuno povjerljivo, bez ikakve izmjene kako smanjenja tako i dodavanja. Štaviše, ko poznaje historiju islama, zna da nije bilo moguće da se desi izmjena u tekstu časnog Kur'ana, jer od vremena Božijeg Poslanika, s.a.v.a., zahvaljujući njegovim mudrim mjerama uz Božiju uputu, tekst Kur'ana je toliko umnožen i proširen, kako u pisanom obliku tako i u grudima stotina, hiljada, te miliona muslimana u svim mjestima i krajevima gdje su se nalazili muslimani, da nije bilo moguće nijednom od zlobnika da može dotaći svetost časnog teksta Kur'ana. Dakle, da je neko htio i pokušao, to nije bilo moguće.
  2. Kao što znate, ko god, naročito unutar islamskih zajednica, na bilo koji način, nameće pitanje iskrivljenosti Kur'ana, naročito javno, ili je zlonamjeran ili maloumni neznalica, jer sāmo postavljanje takvog pitanja izaziva sumnju kod neupućenih, i daje povod neprijateljima islama da to iskoriste kao argument protiv časnog Kur'ana. Oni koji su zbog sektaških pristrasnosti usljed manjkavosti argumenta protiv svojih protivnika, spremni žrtvovati časni Kur'an da bi satanizirali svoje protivnike ili oponente, u najmanju ruku, ne žele dobro islamu. U jednoj sređenoj porodici, ako sin zbog neznanja ili nesporazuma optužuje svoju majku za nemoral, drugi sin, ako je imalo pametan, nikad ne bi radi sramoćenja brata iznio njegovu neosnovanu tvrdnju u javnost, jer, bez obzira što je neosnovano, to će izazvati sumnju u njihovu majku kod drugih i okaljati njen obraz, već bi dao sve od sebe da se stvar čuva kao tajna i tiho bi unutar porodice uklonio uzrok nesporazuma ili neznanja kod brata. Kur'an je najveća svetinja muslimana i glavni izvor vjerovanja. Zato nijedan normalan musliman ne bi želio da trun sumnje nađe put do autentičnosti Kur'ana. Npr. rahmetli Rahmetullah bin Halilur-Rahman Kirvani Hindi, umro 1891., sunijski učenjak i jedan od najvećih poznavalaca judaizma i kršćanstva, u svojoj dragocjenoj knjizi Izharul-hakk, koju je napisao o iskrivljenosti Tore i Biblje i potpunoj očuvanosti časnog Kur'ana, vrlo argumentovano odbacuje sve izazvane sumnje i nejasnoće u vezi časnog Kur'ana od strane jevreja i kršćana. Između ostalog on navodi optužbu na račun Kur'ana od strane nekih jevreja u kojoj se kaže da kod vas muslimana šije vjeruju u iskrivljenosti Kur'ana, pa je kategorično odbacuje i dokazuje da se šije ne razlikuju od ostalih muslimana u vjerovanju u očuvanosti časnog Kur'ana. Protiv šija ne piše nijednu ružnu riječ, već kao brat unutar jedne porodice, brani zajedničku svetinju svih muslimana. Knjiga Izharul-hakk je još uvijek jedna od vrlo dragocjenih knjiga kod svih muslimana zbog jasnih i jakih argumenata protiv sljedbenika Knjige i stoga, vrlo često se štampa u raznim islamskim zemljama. Međutim, u posljednih 30 godina, ova knjiga u određenim zemljama poput Saudije, Kuvajta i Katara se izdaje bez ovog dijela, gdje je autor naveo optužbu u vezi šija i argumentovano je odbacio! Postoje izdanja u Egiptu, Turskoj, Maroku, Jemenu… sa, a izdanja u Saudiji, Kuvajtu i Kataru bez ovog dijela! Dakle, nekima nije problem da jevreji imaju argument protiv islama i da Kur'an bude skrnavljen, ukoliko će to ocrniti šije kod drugih!
  3. Također znate, kada je u pitanju bilo koja hadiska zbirka, samo bilježenje hadisa u jednoj knjizi nikad ne znači da autor te knjige vjeruje u sve što je zabilježio, sve dok on sam ne naglasi da prihvata i vjeruje u sadržaj svakog hadisa u njegovoj knjizi, jer se u svakoj zbirci hadisa mogu vidjeti hadisi sa oprečnim i kontradiktornim sadržajima i ne možeš znati u koju od oprečnih strana autor vjeruje. Pored toga što često autori hadiskih zbirki nisu uopće stručnjaci i kompetentni za određivanja sadržaja hadisa. Oni su stručnjaci za kvalificiranje, sabiranje, raspoređivanje i bilježenje hadiskog naslijeđa u okviru svojih zamisli. Npr. Buharija ili Muslim se ne pitaju ni u akaidskim ni u fikhskim pitanjima, iako su najpoznatiji autori hadiskih zbirki.
  4. Stav i opredjeljenje jednog pojedinca iz određene zajednice ne može biti nužno stav i opredjeljenje njegove zajednice, ma koliko on bio značajan u toj zajednici, sve dok većina autoriteta te zajednice ne potvrdi i podrži taj stav ili opredjeljenje. Npr. Muslim u svom Sahihu prenosi da je majka vjernika Aiša smatrala dozvoljenim da žena svojim dojkama doji odraslog muškarca, čak i starijeg od sebe, pa da joj on postane sin – mahram i da je Aiša sama to prakticirala. Ne možemo reći da Muslim, čim prenosi ovu predaju, vjeruje u to, ako on sam to nije naglasio. Ali ako on i naglasi da to prihvata, ne možemo pripisati svima onima koji Muslimov Sahih uzimaju kao pouzdanu zbirka hadisa – ehli sunnet – da oni vjeruju i prakticiraju to, sve dok većina njihovih vjerskih autoriteta to ne potvrdi.
  5. Hvala Allahu, polahko se otkriva zloba onih koji su udarali islam iznutra glumeći da brane islam. Evo vidimo oni koji su do nedavno optuživali šije da imaju drugi Kur'an, pa su se povukli i optuživali šije da vjeruju da je iz Kur'ana nestala sura „vilajet“, sad su se zadovoljili time da su Medžlisi i Kulejni naveli jedan hadis o iskrivljenosti Kur'ana i potvrdili da je hadis „vjerodostojan“! Umjesto da nastoje odbaciti vjerodostojnost te predaje ili pronalaziti prihvatljivo značenje za nju, oni se raduju što su „našli“ još jedan dokaz protiv autentičnosti časnog Kur'ana.

Nakon navedenih napomena za koje vjerujem da ste ih svjesni, u vezi vašeg pitanja trebamo reći da:

  1. Šejh Kulejni, r.a., ima naviku da u svojoj dragocjenoj knjizi El-Kafi u svakom poglavlju vrlo lijepo tematski rasporedi hadise pod povezanim podnaslovima. Pod svakim podnaslovom hadisi su raspoređeni po vjerodostojnosti i jasnoći značenja, tako da je prvi hadis najasniji a i najvjerodostojniji dok je posljednji obrnuto od toga. Također ima običaj da na kraju poglavlja pod podnaslovom „Newadir“ – neobični hadisi ili čudni hadisi – navodi hadise koje nije mogao smjestiti nigdje zbog čudnog i neobičnog značenja. Što znači da su njemu stigle te predaje i on ih ne želi zanemariti kao nasljeđe, ali on nema ništa od njihovih sadržaja i značenja i zato ih nije smjestio u podnaslovima kako ih je on osmislio, već izdvojio ih kao „neutralne predaje“!
  2. Šejh Kulejni, a.r., u drugom svesku, El-Kafi, stavio je poglavlje Fadlul-Kur'an – odlike Kur'ana – u kojem je rasporedio 14 odjeljaka kao što su: „Odjeljak ukazivanje Kur'ana na Sudnji dan i zagovaranje za njegove privrženike“, „Odjeljak prednost nosilaca upute Kur'ana“, „Odjeljak oni koji nauče Kur'an s mukotrpnim trudom“, … „Odjeljak za koliko vremena se uči Kur'an i završi se hatma“… a četrnaesti odjeljak je „Odjeljak Newadir – neobični ili čudni hadisi-„! U ovom odjeljku se navodi 28 ili 29 predaja koje su vrlo različite po značenju a i po vjerodostojnosti. Posljednji je hadis koji glasi: „Ali ibn Hakem prenosi od Hišama ibn Salima, a on prenosi od Ebu Abdullaha – Sadika -, a.s., da je rekao: ‘Doista, Kur'an koji je Džibril, a.s., donio Muhammedu, s.a.v.a., ima 17000 ajeta.'“
  3. Allame Medžlisi, umro 1110. po hidžri, u knjizi Miraatul-ukul, koja je komentar El-Kafija, za navedeni hadis je rekao da je muwassak – pouzdan, a u nekim lancima umjesto Haruna ibn Muslima stoji Hišam ibn Salim a u tom slučaju hadis je sahih – vjerodostojan. U izdatoj verziji El-Kafi u lancima stoji Hišam ibn Salim, a hadis je broj 29, dok ga je Medžlisi numerisao pod brojem 28!
  4. Međutim, Mulla Salih Mazendarani, umro 1080. po hidžri, drugi je komentator El-Kafija, a urednik te knjige je veliki istraživač šejh Ebul-Hasan Eš-Ša'rani, a.r., je komentarisao da je riječ deset u broju hadisa u verziji El-Kafi kod Medžlisija greška od prepisivača i nije sedamnaest već sedam hiljada, a budući da predaja ne želi reći precizan broj, spominje okruglo 7000, a precizan broj je između 6 i 7 hiljada. Nije neobično da ljudi spominju približan broj u okruglom obliku tamo gdje nije bitan precizan broj. To potvrđuje navod velikog muhaddisa Mulla Muhsina Fejda El-Kašanija, a.r., umro 1090. po hidžri, u dragocjenom hadiskom djelu El-Wafi isti hadis u kojem je broj 7 a ne 17 hiljada. On naglašava da je preuzeo iz El-Kafija, što znači da je on posjedovao izvornu verziju El-Kafi. Također, u verziji El-Kafi koja je bila kod Medžlisija u lancima stoji: „Ali ibn Hakem prenosi od Haruna ibn Muslima“ dok u izdatoj verziji stoji: „Ali ibn Hakem prenosi od Hišama ibn Salima“! Prema tome, kao prvo naučno nije moguće dokazati da je broj u hadisu 17000 a ne 7000. Ukoliko bude sumnja između 17000 i 7000, prvi je neobičan i nenormalan i zato ga treba dokazati, dok je drugi broj normalan broj i to je približni broj ajeta u časnom Kur'anu. Znamo da je oko preciznog broja ajeta u časnom Kur'anu uvijek postojalo razilaženje između učenjaka i u tefsirima se spominje broj ajeta svake sure u različim ciframa. Pored toga, sama cifra od 17000 je dovoljan dokaz da je ili cifra pogrešna ili predaja nije ispravna. Da su u pitanju 1, 2, 3 ili 4 ajeta, možda bi neki nemusliman koji nije upoznat sa historijom Kur'ana, pretpostavio da je tako, ali ako neko govori da je od 17000 ajeta, nestalo preko 10000 ajeta, to i muslimansko dijete ne može prihvatiti, a da ne govorimo o mudrim i učenim ljudima poput Kulejnija, r.a.
  5. Već smo spomenuli da samo bilježenje hadisa u nekoj zbirci, nikad ne znači da autor prihvata sadržaj i vjeruje u to, jer u tom slučaju treba prihvatiti da autor istovremeno prihvata oprečne stvari, budući da su u El-Kafiju zabilježeni mnogi hadisi koji govore o autentičnosti Kur'ana, da je Kur'an glavni izvor šerijata, da je Kur'an prvo mjerilo za ispravnost hadisa, a ne obrnuto, te hadisi o nagradama učenja cijelog Kur'ana – hatma… Ovakvi hadisi govore o očuvanosti i cjelovitosti Kur'ana i kako možemo prihvatiti da Kulejni prihvata sve ove a istovremeno vjeruje u iskrivljenost Kur'ana, i to ne malo, već u nestajanje skoro dvije trećine Kur'ana? Navođenje ove predaje u „newadirima“ jasno pokazuje da Kulejni, r.a., nije uopće prihvatio sadržaj ove predaje, a inače bi otvorio poseban odjeljak za nju, kao što je otvorio 13 odjeljaka za desetine drugih hadisa. Naravno, ako pretpostavimo da je broj u hadisu stvarno 17000.
  6. Ako pretpostavimo da Kulejni, r.a., prihvata sadržaj ove predaje, a nije tako, ovo je samo jedna predaja, a jedna predaja, čak ako je i jasna i vjerodostojna, ne može biti uvjerljiva. U hadiskim znanostima to se zove „ahad“, a kod najveće većine muslimana „ahad“ nije validan u kategoriji vjerovanja i ubjeđenja i može biti od koristi samo u sporednim, odnosno praktičnim pitanjima. Pitanje iskrivljenosti odnosno neiskrivljenosti Kur'ana je od kategorije ubjeđenja i vjerovanja a ne od praktičnih djelovanja. Jedan hadis, pa čak i tri hadisa ne mogu čovjeka uvjeriti da je Kur'an iskrivljen. Prema tome, ako pretpostavimo da je predaja ispravna i da je Kulejni prihvata, ne može nikom biti od koristi i kao ahad ne može biti validna!
  7. Ako pretpostavimo da Kulejni, r.a., prihvata predaju, a nije tako, i da je broj 17000, a nije sigurno, ne može biti do li da je Kulejni pogriješio i sam snosi odgovornost za svoje greške i to se ne može pripisati njegovoj zajednici tj. šijama, budući da on nije jedan od glavnih autoriteta šija, a autoriteti šija od prije njegovog vremena pa sve do danas jasno, glasno i nedvosmisleno odbacuju bilo kakvu izmjenu u tekstu časnog Kur'ana, kako nedostatka tako i dodatka. A Kulejni neće biti ni prvi ni posljednji velikan koji pravi grešku. Evo Buharija, Muslim i svi autori hadiskih zbirka su zabilježili da je Omer ibn Hattab insistirao da je u Kur'anu postojao ajet o kamenovanju starca i starice kada budu počinili blud i govorio je da kada ljudi ne bi govorili da je Omer dodao Kur'anu, svojim rukama bih dodao taj ajet Kur'anu! Ili Taberani je zabilježio da je Omer ibn Hattab govorio: „Kur'an je sačinjen od milion i dvadeset i sedam hiljada (1.027.000) harfova, pa ko ga uči strpljivo i nadajući se nagradi, spram svakog harfa dobiti će po jednu huriju!“, dok postojeći Kur'an, i u skladu sa predajom Ibn Abbasa, ima „samo“ 323.761 harfova, tj. manje od trećine Omerove cifre! Bez ikakve sumnje, musliman ne smije i ne može na osnovu ovakvih predaja dovesti u pitanje autentičnost i svetost časnog Kur'ana. Ovo su samo primjeri, a nažalost ovakvih primjera u knjigama ehli sunneta ima desetine ako ne i stotine. Naravno, opravdanje koje bi ponudili za ova dva slučaja, lakše će biti primjenjeno i na Kulejnija.
  8. Trebamo znati da apsolutno ne postoji ništa vjerodostojnije od časnog Kur'ana. Ne postoji nijedna predaja pouzdanija i vjerodostojnija od časnog Kur'ana. Prema tome, nikakva predaja ne može biti dokaz pouzdanosti i autentičnosti Kur'ana. Časni Kur'an je mudžiza Posljednjeg poslanika i Pečata vjerovjesnika, s.a.v.a., čije poslanstvo i vjerovjesništvo traje do Sudnjeg dana. Stoga, očuvanost Kur'ana do Sudnjeg dana je jasno i evidentno zagarantovana od strane Svevišnjeg Allaha. „Zaista, Mi smo Ti Koji su Opomenu – Kur'an dostavili i Mi pouzdano čuvamo ga!“ (El-Hidžr, 9) i „Kome laž ne prilazi sprijeda niti otpozadi; njega objavi Premudri i Hvaledostojni!“ (Fussilet, 42) Stoga, u zbirkama hadisa škole Ehli bejta, a.s., je zabilježen veliki broj hadisa koji govore da se svaki hadis najprije treba izložiti Kur'anu, pa ono što je u skladu sa Kur'anom, može se provjeriti je li vjerodostojno ili nije, ali ako nije u skladu sa kur'anskim ajetima, treba s njim lupiti o zid! Dakle, hadis ma koliko da je vjerodostojan, ako nije u skladu sa Kur'anom, treba ga lupiti u zid, a časni Kur'an vrlo jasno govori, kako smo gore citirali, da je očuvanost Kur'ana zagarantovana. Treba napomenuti da ehli sunnet ne prihvata hadise koji govore o izlaganju hadisa Kur'anu, već hadisi imaju prednost i nad Kur'anom!
  9. Na kraju, trebamo biti realni, objektivni i iskreni prema svojoj savjesti, i priznati da u muslimanskom prenesenom naslijeđu postoje predaje koje govore o izmjeni u časnom Kur'anu. Međutim, broj predaja u zbirkama ehli sunneta je sigurno deset puta veći nego u zbirkama šija, kao što su veliki broj predaja kod ehli sunneta vjerodostojne, po njihovim kriterijama, i zabilježene su u najvažnjima njihovim zbirkama kao što su Buharija, Muslim, Tirmizija, Nesai, Ibn Madže, Ahmed…, dok su te predaje u šiitskim zbirkama uglavnom nevjerodostojne. A najvažnije je to što većina predaja u šiitskim zbirkama mogu imati vrlo jasno opravdanje i značenja dok predaje kod ehli sunneta ne mogu imati drugog značenja! Zašto? Zato što u mnogim hadisima gdje Imami, a.s., govore o izmjeni Kur'ana, objašnjavaju da se misli na izmjene značenja a ne teksta Kur'ana i to pripisuju nepravednim vladarima, a to je potpuna istina, dok ovakvo značenje nema smisla u predajama ehli sunneta o izmjeni časnog Kur'ana. Npr. ajeti koji su objavljeni o potvori na jednu od Poslanikovih, s.a.v.a., supruga, tekst ajeta je sačuvan, ali izmenjeno je značenje. Ajeti su objavljeni o Mariji, majci Poslanikovog sina Ibrahima, a Aiša je glavni potvarač, ali su kasnije ajeti prisvojeni u korist glavnog krivca kako bi sebi pripisala odlike objave! Dakle, što se tiče izmjena u značenju kur'anskih ajeta, nema sumnje da se to desilo u mnogim ajetima, iako su tekstovi potpuno sačuvani. To nikom nije nepoznato i to je jedna od stvari zbog kojih Imami, a.s., i njihovi sljedbenici najviše žale, a predaje koje govore o izmjeni, ukoliko su vjerodostojne, uglavnom se mogu odnositi na ovo.

Poštovani brate, nadamo se da je odgovor jasan. Bit će nam drago da nam se javite.

Molimo Svevišnjeg Allaha da vas čuva i da vam podari sve najbolje.

Selam alejkum