Razlika između čovjeka i ostalih živih bića

Razlika između čovjeka i ostalih živih bića

لَقَدْ خَلَقْنَا الْإِنسَانَ فِى أَحْسَنِ تَقْوِيمٍ ثُمَّ رَدَدْنَاهُ أَسْفَلَ سَافِلِينَ إِلَّا الَّذِينَ آمَنُوا وَعَمِلُوا الصَّالِحَاتِ فَلَهُمْ أَجْرٌ غَيْرُ مَمْنُونٍ

Mi čovjeka stvaramo u najljepšem skladu, a zatim ćemo ga vratiti na najnižu razinu, samo ne one koji vjeruju i dobra djela čine, njima pripada nagrada neprekidna.^[1]

Za postizanje sreće i savršenstva dostojnog čovjeka u pogledu odgoja potrebno je obratiti pažnju na dva načela:

• oživljavanje potencijala djeteta;
• suzbijanje štetnih sklonosti i neispravnih preduvjeta.

Jasnije rečeno, dobar i valjan odgajatelj je onaj koji, uz stalan stručni i praktični nadzor, može odnjegovati sve unutrašnje skrivene potencijale djeteta, odnosno postepenim odgajanjem može te skrivene potencijale polahko pretvarati u djelatne osobine. S druge strane, on će nepoželjne nasljedne sklonosti postepeno gušiti i iskorjenjivati. Da bi vrijednost valjanog odgoja u stizanju do čovjekovog savršenstva bila jasnija, potrebno se ovom temom još podrobnije pozabaviti.

Pored toga što pripada živim bićima Ovoga svijeta i što je sačinjen od istih elemenata od kojih su sačinjena ostala živa bića, čovjek posjeduje osobenosti i prednosti koje ga odvajaju od ostalih živih bića. Čovjek se u mnogobrojnim dimenzijama razlikuje od cvjetova, bilja, lišća i drveća, insekata i ostalih životinja. Naprimjer, životinjama za stizanje do savršenstva ne treba nikakvo podučavanje i odgoj. Nagoni koje je Uzvišeni položio u svaku od njih dovoljni su da ih po automatizmu vode i upravljaju do njihovog savršenstva, dok čovjek ima potrebu za odgojem i obrazovanjem, i ako ne bude odgojen kroz znanje i djelovanje, neće moći dostići ljudsko savršenstvo koje mu priliči, niti će ikada ostvariti svoje skrivene unutarnje potencijale.

Musa, a.s., i Harun, a.s., dolaze kod faraona da ga pozovu Jednom Bogu:

قَالَ فَمَن رَّبُّكُمَا يَا مُوسَى قَالَ رَبُّنَا الَّذِى أَعْطَى كُلَّ شَىْءٍ خَلْقَهُ ثُمَّ هَدَى

“Pa ko je Gospodar vaš, o Musa?” – upita faraon. “Gospodar naš je Onaj Koji je sve Svome stvorenju podario i potom ga uputio!”^[2]

Prirodna građa životinja i hrana kojom se hrane se razlikuju. Mudri Gospodar je za nastavak života svakoj životinji, u skladu sa njenim životnim uvjetima, dodijelio odgovarajući sredstva za opstanak. Lavu mesožderu dao je kandže, a ovci je dodijelio zube za sječenje trave. Nekoj životinji dao je brzinu trčanja, drugoj je podario moć skakanja, a nemoćnog komarca opskrbio je cjevčicom sa sisanje. Kljun ptice koja jede sjemenke razlikuje se od kljuna ptice koja jede strvinu.

Prvi Musaov dokaz o postojanju Boga bio je: Moj Gospodar je učvrstio ogromno zdanje stvaranja na temelju znanja i mudrosti i svakom stvorenju je darovao ono što mu je neophono.

Međutim, posjedovanje sredstava i potrebnih sredstava jedna je stvar, a znanje o upotrebi tih sredstava je druga. Zvučnik je, naprimjer, sredstvo odašiljanja zvuka, ali upotreba ovog instrumenta zahtijeva znanje i upućenost. Može se desiti da u džamiji budu odlični zvučnici, ali ako nema tehničara da ih pokrene, od njih neće biti koristi. Posjedovanje uređaja za snimanje i operacije u bolnici nije isto kao i njihovo korištenje. Potreban je učen ljekar da valjano i stručno upotrijebi instrumente, da pravilno načini snimak, uoči kamen u bubregu, skalpelom otvori stomak bolesnika, izvadi kamen, zašije ranu i oslobodi ga bolova i patnje.

Drugi Musaov, a.s., dokaz za postojanje Boga bio je taj da je Njegov Gospodar  pored toga što je sve životinje opskrbio neophodnim instrumentarijem za život – u školi stvaranja sva stvorena bića podučio je korištenju tog instrumentarija. Slabašni komarac jako je dobro upućen kako i gdje da upotrijebi svoju sisaljku, koja je poput igle injekcije, da bi na taj način sisao krv, prehranjivao se i očuvao vlastiti život.

Sav ovaj prirodni sklad i red ne mogu se naslijepo i slučajnim postrojavanjem stvari u prirodi pokrenuti. Moćna Bit, Koja je Svojom voljom i znanjem, s preciznim proračunima stvorila svijet, jeste Mudri i Uzvišeni Bog.

[1] Et-Tin, 4-6.

[2] Ta-ha, 49-50.