Domet obaviještenosti i razina želja čovjeka
Domet obaviještenosti i razina želja čovjeka (onako kako bi trebalo biti)
Djelokrug čovjeka, kako u pogledu obaviještenosti, viđenja i spoznaja, tako i u području želja i ciljeva, mnogo je širi, opsežniji i uzvišeniji od životinjskog.
Obaviještenost čovjeka i njegova spoznaja nadilaze vanjštinu stvari i pojava i prodiru do njihove suštine te njihovih veza i zakona koji vladaju nad njima.
Obaviještenost čovjeka nije zatočena ni u ograničenim okvirima određene lokacije i mjesta, niti je sputavaju lanci vremena. Ona nadilazi mjesto i vrijeme.
Kao što ostvaruje obaviještenost koja nadilazi njegovu životnu sredinu do te mjere da namjerava osvajati druge planete, isto tako čovjek stiče uvid u svoju prošlost i budućnost.
Otkriva svoju prošlost i prošlost svijeta, tj. povijest zemlje, neba, planina, mora, biljaka i drugih živih bića te razmišlja o budućnosti do u nedogled.
Više od toga – čovjek svoje razmišljanje vodi u područje beskrajnosti i vječnosti i stiče djelimičan uvid u ta područja.
Čovjek ide korak iznad spoznaje individualnog i partikularnog, otkriva univerzalne zakone, opće zbilje svijeta i posredstvom njih uspostavlja svoju prevlast nad prirodom.
Čovjek može imati visoku razinu i u pogledu želja i ciljeva.
Čovjek je biće koje traga za vrijednostima, koje se zalaže za ideale i savršenstvo ciljeva.
Traga za idealima koji nisu materijalni i koji ne donose korist; idealima koji se neće odnositi samo na njega ili možda na njegovu suprugu i djecu; idealima koji su sveopći, koji obuhvataju čitavo čovječanstvo, koji se ne ograničavaju na posebnu sredinu i područje ili posebno vremensko razdoblje.
Čovjek je do te mjere pobornik ideala da ponekad kod njega vrijednost uvjerenja i ideala premašuje ostale vrijednosti.
Važniji mu je spokoj i služenje drugim ljudima od vlastitog spokoja.
Trn koji se zabode u nogu drugih kao da se zabio u njegovu nogu, štaviše – u njegovo oko. Saosjeća sa drugima. Raduje ga radost drugih ljudi, a njihova tuga ga rastužuje.
On postaje toliko privržen svojim uvjerenjima i svetim idealima da svoje interese, čak i život i sve svoje, vrlo lahko žrtvuje za njih.
Humani aspekt u ljudskoj civilizaciji – koji se smatra njenim duhom – proizvod je ovakvih ljudskih osjećanja i želja.
