Vjera, civilizacija i nagoni
Vjera, civilizacija i nagoni
Suprotstavljenosti koje se u nekim primjerima zapažaju između vjerskog učenja i savremene civilizacije zapravo potiču iz različitosti njihovih ciljeva. U vjerskim učenjima, svako djelo koje je suprotstavljeno društvenoj dobrobiti ili je protivno individualnoj sreći smatra se zabranjenim. Drugim riječima, niko nema pravo učiniti neko djelo ili postupak koji je na štetu društva ili je suprotstavljen ličnoj sreći samog pojedinca. Međutim, u savremenom, civiliziranom društvu, svaki pojedinac se smatra slobodnim da čini ono što nije protivno društvenom poretku i ne ugrožava pravo drugih, iako to djelo po njega samog i njegovu ličnu sreću može biti štetno.
Ako neko pije alkohol, kocka se, odaje se prostituciji, bludu, izvršava samoubistvo, nema nijednog organa koji bi ga pozivao na odgovornost. Ova neumjesna sloboda razlog je nastanka velikih nesreća na Zapadu.
Dr. Alexis Carrel je rekao:
Svi ljudi su u potrazi za životom koji će ih zabaviti i razonoditi. Ova težnja u čovjeku proizlazi iz njegove iskonske prirode. Međutim, kod demokratskih naroda ova težnja je pretjerano ojačala i došla je do granice kada počinje štetiti. Filozofi razdoblja prosvjetiteljstva, bilo oni u Evropi ili Americi, posijali su ovo sjeme neuvjetovane i neograničene slobode, u ime logike ismijali su tradiciju i njena načela te su svaku vrstu obaveznosti (tradicijom i njenim načelima) smatrali nerazumnom, zaostalom i pokuđenom. Odavde su krenuli u posljednji nasrtaj na načela koja su naši preci u svojim životima slijedili i pravila koja je čovječanstvo iskusilo i naučilo kroz hiljadugodišnje iskustvo, kojima su bili odani uz pomoć vjerskog morala.[1]
Ona sloboda koju koristi većina ljudi, niti je ekonomska, niti misaona, a niti moralna sloboda. To je sloboda onih koji nemaju nikakvih materijalnih neprilika, koji iz jedne vile prelaze u drugu, koji idu od jedne prodavnice alkohola do druge slične, koji čitaju lažljive magazine i koji slušaju protivrječne radio programe.[2]
Pitanje zadovoljavanja spolnih nagona jedan je od primjera u kojem se na Zapadu ljudima daje slobode više nego što je korisno. Mnoštvo je djevojaka i mladića u zapadnim zemljama koji su zbog pretjerane slobode otišli u krajnosti i koji su zbog prekoračenja u zadovoljavanju spolnih strasti upali u moralni razvrat, što je uzrokovalo mnoge pokvarenosti u narodu i državi.
United Press:
Prema statističkim podacima o sadržajima tašni učenica srednjih škola u Britaniji, u 80 posto slučajeva pronađene su pilule za kontracepciju. U pismu koje je o ovoj temi stiglo u novine Times London ističe se da su dobijeni statistički podaci potpuno ispravni. Dalje je u članku napisano da su neke djevojke pitale svoje predavače koju vrstu tableta protiv začeća je najbolje koristiti. Na kraju članka stoji da ovo proizlazi iz pretjerane slobode koja je data mladim Britankama.[3]
Associated Press:
Doktor Mulenz ističe da svaka peta engleska djevojka koja dolazi na vjenčanje u crkvu, dolazi trudna. Doktor Mulenz, koji inače radi kao ljekar u južnom Londonu, u tom članku iznosi sljedeće: “Svake godine u Londonu se obavi 50 hiljada ilegalnih abortusa i svako dvadeseto dijete koje se rodi je nezakonito. I mada se iz godine u godinu uvjeti života poboljšavaju, svake godine se povećava broj ovakve novorođenčadi.” Doktor Mulenz vjeruje da se nezakonita djeca više rađaju u imućnim porodicama te da djevojke koje su odgojene u bogatim porodicama više od drugih rađaju nezakonitu djecu.[4]
Šteta koja proističe iz pretjerane i neutemeljene slobode kada je u pitanju zadovoljenje spolne strasti nije ograničena samo na uništenje osnove porodice, zagađenje cijelog jednog naraštaja, spolnu devijantnost i samoubistva uzrokovana ljubavnim neuspjesima, ili urušavanje moralnih temelja već je ta pojava u suprotnosti i sa ljudskom čašću i uzvišenim ljudskim stremljenjima.
Čovjek je veći od toga da bude rob strasti i da sluša samo svoje putene porive.
Nesumnjivo je da seksualni nagon treba biti zadovoljen poput svih ostalih nagona. Stoga je svaki čovjek, u duhu neizbježnog zakona Stvaranja, dužan da upražnjava ovaj prirodni poriv – ali s jednom važnom napomenom: nagon mora biti pokoran čovjeku, a ne čovjek nagonu.
[1] Rah va rasme zendegi, str. 2.
[2] Isto, str. 9.
[3] Ruznameje Itila‘at, br. 10623.
[4] Ruznameje Kejhan, br. 5356.