Analiza mozga adolescenata

Analiza mozga adolescenata

S obzirom na činjenicu da je materijalno središte ljudskog razuma njegov mozak, jedan od najboljih i najlakših načina procjene nivoa razumnosti i promišljanja mladih je upravo proučavanje stanja mozga mladih ljudi koji su stupili u doba puberteta. Na svu sreću, nauka je danas dobro istražila ovo pitanje i rezultate istraživanja stavila na raspolaganje zainteresiranim osobama.

“Nervno tkivo, odnosno mozak i živci, jedini su dio ljudskog tijela koji ne podliježu zakonu ćelijske razdiobe. Novorođenče dolaskom na svijet sa sobom donosi i sve ćelije ovog tkiva. Organizam tokom cijelog života ne proizvede ni jednu moždanu ili nervnu ćeliju i upravo je zato nenadoknadiv svaki gubitak ovih ćelija nastao kao posljedica bolesti ili povrede.

Međutim, uprkos svemu tom, mozak i nervi novorođenčeta se razvijaju i bez multipliciranja, i to se u prve tri godina života djeteta događa tako brzo da mozak čovjeka do treće godine života dostigne 85% svog ukupnog razvoja.”[1]

Iako je građa mozga, kada su u pitanju broj ćelija i njihova precizna svojstva, od jednog do drugog čovjeka različita, ipak je mozak svakog čovjeka sredstvo sporazumijevanja i materijalni instrument duše tog čovjeka. Kada nečije moždane ćelije dostignu svoj krajnji rast i prođu posljednji nivo svog prirodnog razvoja, možemo reći da je materijalno sredstvo promišljanja kod tog čovjeka postiglo svoju potpunost i savršenstvo. Prije tog razdoblja, zbog nepotpunog rasta i razvoja moždanih ćelija, svjetlost razuma je slaba i nejaka.

Tokom prve tri godine života rast moždanih ćelija je veoma brz i u tom kratkom razdoblju dostiže osamdeset i pet posto svog ukupnog rasta, ali i pored toga vidimo da djeca i dalje razmišljaju “djetinjasto” i nemaju sposobnost ispravnog raščlanjivanja i razmatranja sadržaja. Zbog toga, s jedne strane, sve dok se i preostalih petnaest posto moždanog tkiva ne razvije i dok moždane ćelije i komunikacijske mreže između njih ne dostignu posljednji stadij svoga razvoja u potpunosti, snaga promišljanja i razmišljanja čovjeka neće procvjetati kako treba. S druge strane, razum i spoznaje će se upotpuniti onda kada cijela komunikacijska mreža mozga koja je sačinjena od nervnih niti bude u cijelosti prekrivena melanin membranama.

“Prema mišljenju Lank Versija, psihičke spoznajne djelatnosti mozga u veoma su bliskoj vezi s brzinom kojom nervne niti bivaju prekrivene melaninom.”[2]

U nastavku ćemo prikazati rezultate istraživanja stručnjaka, u cilju pružanja pomoći mladima da se što bolje upoznaju s posljednjim stadijima razvoja mozga i posljednjim godinama i stadijima razvoja nervnog sistema, tj. da shvate u kojem trenutku moć razuma i spoznaje stiže do svog posljednjeg stadija razvoja i usavršavanja.

1. Boydova tabela razvoja mozga

“Veći dio nervnih niti u mozgu, kao i moždine i živaca, prekriven je biološkim pigmentom kojeg nazivamo melanin. Može se reći da između procesa moždanih aktivnosti i prekrivanja nervnih vlakana melaninom postoji neposredna i veoma bliska veza. Veći dio nervnih vlakana u mozgu tokom puberteta prekriven je melaninom, međutim, neka nervna vlakna koja se nalaze u moždanoj kori melaninom se potpuno prekrivaju tek u srednjim godinama života.”[3]

Kao što vidite, posljednji stadij razvoja i rasta mozga okončava se s dvadeset godina starosti, ali proces prekrivanja nervnih vlakana na moždanoj kori, koji ima izravnu vezu s opažajnim djelatnostima čovjeka, u skladu s razlikom u brzini prekrivanja kod određenog pojedinca, okončava se tek u srednjim godinama. Prema tome, srazmjerno godinama mladića i njegovom približavanju srednjoj dobi raste i usavršava se i njegova moć spoznaje i promišljanja.

Hazreti Ali, a.s., je rekao: “Ljudski razum dostigne svoju puninu i savršenstvo u dvadeset i osmoj godini života.”[4]

Hazreti Ali, a.s., u nastavku kaže da se proces upotpunjavanja razuma čovjeka okončava u trideset petoj godini života, a ono što nakon toga razum sebi priskrbi proizvod je njegova iskustva, a ne prirodnog usavršavanja.[5]

Ovu raspravu možemo sažeti u tri rečenice:

1. Ljudski mozak je materijalno središte promišljanja i mišljenja.
2. Dok mozak svakog čovjeka ne dostigne svoj posljednji stadij razvoja, dok nervna vlakna moždane kore ne budu u cijelosti prekrivena melaninom, čovjekovo sredstvo razmišljanja i mišljenja neće biti potpuno.
3. Iako rast i razvoj mozga tokom prve tri godine života dostiže osamdeset pet posto od njegovog ukupnog rasta, preostalih petnaest posto mjera je krajnjeg razvoja mozga. Pored toga, proces prekrivanja nervnih vlakana melaninom, kao sredstva koje omogućuje potpuni procvat aparata za razmišljanje, odvija se dugi niz godina, sve do trideset i pete godine života.

[1] Hormonha, str. 11.

[2] Bimarihā-je selsele-je a'sab dar nouzādi, dourāne kunek va bolūg, str. 8.

[3] Bimarihā-je selsele-je a'sab dar nouzādi, dourān-e kunek va bolūg, str. 6.

[4] Mustedrek, tom 2, str. 625.

[5] Mekārimu-l-ahlāk, str. 115.