Znanje
Znanje
Vrijednost znanja
Reci: “Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju? Samo oni koji pameti imaju pouku primaju!”[1]
Allah će na visoke stepene uzdignuti one među vama koji vjeruju i kojima je dato znanje. A Allah dobro zna ono što radite.[2]
1. Poslanik, s.a.v.a.: “Grijeh učenog je jedan, a neukog dva.”[3]
2. Poslanik, s.a.v.a.: “Znanje je predvodnik svih dobara, a neznanje predvodnik svih zala.”[4]
3. Poslanik, s.a.v.a.: “Traženje znanja je farz za svakog muslimana: njime se pokorava i robuje Gospodaru, njime se spaja rodbina, razlikuje dopušteno od zabranjenog. Znanje je vođa djelu i djelo ga slijedi. Njime se nadahnjuju sretnici, a lišeni su ga nesretnici.”[5]
4. Poslanik, s.a.v.a.: “Najvrjedniji čovjek je onaj koji ima najviše znanja, a najmanje vrijedi onaj koji ima najmanje znanja.”[6]
5. Poslanik, s.a.v.a.: “Najbliži ljudi stepenu vjerovjesništva su učenjaci i mudžahidi.”[7]
6. Poslanik, s.a.v.a.: “Vagat će se na Sudnjem danu mastilo učenjaka i krv šehida pa će prevagnuti mastilo učenjaka nad krvlju šehida.”[8]
7. Imam Ali, mir s njim: “Vrhunac vrlina je znanje, cilj vrlina je znanje.”[9]
8. Imam Ali, mir s njim: “Znanje je vodič, djelo gonič, a nefs jogunasta jahalica.”[10]
9. Imam Ali, mir s njim: “Znanje je svjetiljka razuma.”[11]
10. Imam Ali, mir s njim: “Znanje je dobar vođa.”[12]
11. Imam Ali, mir s njim: “Znanje je najčasnijeg plemenitog porijekla.”[13]
12. Imam Ali, mir s njim: “Znanje je izgubljeno blago vjernika.”[14]
13. Imam Ali, mir s njim: “Dovoljno je znanju časti da ga utvrđuje onaj koji ga dobro ne zna i obraduje se kada mu se pripisuje, a dovoljno je neznanju pogrde da ga se odriče i onaj kod koga se nalazi.”[15]
14. Imam Ali, mir s njim: “Nema blaga vrjednijeg od znanja.”[16]
15. Imam Ali, mir s njim: “Nema časti kao što je znanje.”[17]
16. Imam Ali, mir s njim: “Svaki sud punjenjem postaje tijesan osim posude znanja: zaista, ona postaje prostranija znanjem.”[18]
17. Imam Ali, mir s njim: “Kada Allah, dž.š., prezre roba, uskrati mu znanje.”[19]
18. Imam Ali, mir s njim: “Znanje je život.”[20]
19. Imam Ali, mir s njim: “Zaista je znanje život srca, svjetlo očima slijepim i snaga tijelima slabim.”[21]
20. Imam Ali, mir s njim, Kumejlu, kojeg je – izašavši iz grada – uzeo pod ruku i odveo na greblje, duboko uzdahnuvši, reče: “O Kumejle, znanje je bolje od imetka. Znanje čuva tebe, a ti čuvaš imetak. Imetak se umanjuje trošenjem, dok se znanje umnožava dijeljenjem; a učinak imetka nestaje kako imetak presahnjuje.”[22]
21. Imam Ali, mir s njim: “Oni koji gomilaju imetak propali su za života, a učenjaci ostaju dok je vremena – tijela su njihova nesta la, ali likovi njihovi prisutni su u srcima.”[23]
22. Imam Ali, mir s njim: “Učenjak je živ – iako je umro, a neznalica je mrtav – iako živi.”[24]
23. Imam Bakir, mir s njim: “Zaista je srce u kojem nema ništa od znanja poput urušene kuće za koju nema graditelja.”[25]
24. Imam Sadik, mir s njim: “Zaista su učenjaci nasljednici vjerovjesnika.”[26]
Prednost znanja nad ibadetom
1. Poslanik, s.a.v.a.: “Malo znanja bolje je od mnogo ibadeta.”[27]
2. Poslanik, s.a.v.a.: “San uz znanje bolji je od namaza uz neznanje.”[28]
3. Poslanik, s.a.v.a.: “Zaista je prednost učenog nad onim koji čini ibadet kao prednost Sunca nad zvijezdama, a prednost onoga koji čini ibadet nad onim koji to ne čini je poput prednosti Mjeseca nad zvijezdama.”[29]
4. Poslanik, s.a.v.a.: “Bolji je jedan sahat koji provede sjedeći u razmišljanju o svojim djelima učenjak, nego sedamdeset godina ibadeta koji čini pobožnjak.”[30]
5. Poslanik, s.a.v.a.: “Prednost učenog nad pobožnim je do sedamdeset stepeni, između svakog stepena je udaljenost od sedamdeset godina jahanja, usljed toga što šejtan izmisli novotariju ljudima pa je učenjak prepozna i odvrati od nje, dok je pobožnjak posvećen ibadetu pa niti je svjestan novotarije, niti je prepoznaje.”[31]
6. Poslanik, s.a.v.a.: “Tako mi Onoga u Čijoj ruci je duša Muhammedova, jedan učenjak teži je Iblisu od hiljadu pobožnjaka jer je pobožnjak pobožan za sebe, a učenjak misli za druge.”[32]
7. Imam Bakir, mir s njim: “Jedan sahat naučne rasprave bolji je od cjelonoćnog namaza.”[33]
8. Imam Bakir, mir s njim: “Učenjak čijim se znanjem koristi bolji je od sedam deset hiljada pobožnjaka.”[34]
Smrt učenjaka
1. Poslanik, s.a.v.a.: “Smrt učenjaka je nenadoknadiva nesreća i nezacjeljiva rana; on je zvijezda koja se ugasila. Lakša je smrt čitavog plemena nego smrt jednog učenjaka.”[35]
Gledanje u lice učenjaka je ibadet
1. Poslanik, s.a.v.a.: “Gledanje u lice učenjaka iz ljubavi prema njemu je ibadet.”[36]
2. Imam Sadik, mir s njim, kada je bio upitan o riječima Poslanikovim da je gledanje u lica učenjaka ibadet: “To je učenjak koji, kada ga pogledaš, podsjeti te na Ahiret, a ko bude suprotan od toga, gledanje u njega je iskušenje.”[37]
Poticaj na traženje znanja
1. Poslanik, s.a.v.a.: “Tražite znanje pa makar i u Kini! Zaista je traženje znanja obaveza za svakog muslimana.”[38]
2. Poslanik, s.a.v.a.: “Traženje znanja obaveza je za svakog muslimana. Zaista, znajte da Allah voli tražitelje znanja.”[39]
3. Poslanik, s.a.v.a.: “Onaj koji radi sticanja znanja ne otrpi poniženje barem jedan sahat ostaje vječno u poniženju neznanja.”[40]
4. Poslanik, s.a.v.a.: “Dvojica su nezasiti, koje ne može zasititi ono što traže: tražitelj znanja i tražitelj Dunjaluka.”[41]
5. Imam Sadik, mir s njim: “Kada bi ljudi znali kako je vrijedno traženje znanja, tražili bi ga i kad bi morali krv iz srca dati i kročiti morskom pučinom.”[42]
Tražitelj znanja
1. Poslanik, s.a.v.a.: “Tražitelj znanja među neznalicama je poput živog čovjeka među mrtvacima.”[43]
2. Poslanik, s.a.v.a.: “Kada smrt dođe tražitelju znanja i on u takvom stanju umre, on je šehid.”[44]
3. Poslanik, s.a.v.a.: “Ko traži znanje, on je na Božijem putu sve dok se ne vrati.”[45]
4. Poslanik, s.a.v.a.: “Ko traži znanje, on je poput onoga koji danju posti, a noću ibadeti. Zaista je jedno poglavlje iz nauke koje čovjek nauči bolje za njega od toga da brdo Ebu Kubejs bude od zlata i da ga on utroši na Božijem putu.”[46]
5. Poslanik, s.a.v.a.: “Ko traži znanje, Allah uzima njegovu opskrbu za svoju obavezu.”[47]
6. Poslanik, s.a.v.a.: “Tražitelj znanja je tražitelj milosti, tražitelj znanja je stub islama i nagrada će mu biti data zajedno sa vjerovjesnicima.”[48]
7. Poslanik, s.a.v.a.: “Meleci šire svoja krila za tražitelja znanja i traže oprost za njega.”[49]
8. Poslanik, s.a.v.a.: “Ko prođe putem radi traženja znanja, Allah će ga provesti putem do Dženneta.”[50]
9. Poslanik, s.a.v.a.: “Ko bude u potrazi za znanjem, Džennet je u potrazi za njim.”[51]
10. Poslanik, s.a.v.a.: “Za tražitelja znanja svaka stvar moli za oprost, pa čak i ribe u moru, insekti u zemlji, zvijeri i stoka na kopnu.”[52]
11. Imam Ali, mir s njim: “Kome dođe smrtni čas a on bude u stanju traženja znanja, između njega i vjerovjesnika samo je jedan stepen.”[53]
Poučavanje
1. Isa, a.s.: “Ko bude saznao te radio po onome što bude saznao i bude druge podučavao, bit će uvršten među uzvišene u Uzvišenom svijetu (Melekut).”[54]
2. Poslanik, s.a.v.a.: “Najbolja milostinja je da čovjek stekne znanje pa njime pouči svoga brata.”[55]
3. Poslanik, s.a.v.a.: “Svaki čovjek kojem je Allah dao znanje, a on ga sakrije u stanju kada ga posjeduje, susrest će Allaha, dž.š., na Sudnjem danu zauzdan uzdama od vatre.”[56]
4. Imam Ali, mir s njim: “Allah nije obavezao neznalice da uče, a da prije toga nije obavezao učene da poučavaju.”[57]
5. Imam Ali, mir s njim: “Svaka se stvar dijeljenjem umanjuje, osim znanja.”[58]
6. Imam Bakir, mir s njim: “Ko drugog pouči znanju da bi ga uputio, ima nagradu poput onoga koji u skladu s tim znanjem radi, a da se ne umanjuje na grada onima koji rade.”[59]
7. Imam Sadik, mir s njim: “Svaka stvar ima zekat, a zekat znanja je da se njime pouče oni kojima ono treba.”[60]
Vrijednost učitelja
1. Tenbihul-havatir: “Objavio je Allah, dž.š., Musau, mir s njim: ‘O Musa, nauči ono što je dobro i pouči time ljude. Zaista, Ja osvjetljavam mezare poučavaocima dobra, da se u njima ne bi plašili i da ne bi osjetili usamljenost.’”[61]
2. Poslanik, s.a.v.a.: “Da li da vas obavijestim o darežljivcu najdarežljivijem? Allah, dž.š., je Najdarežljiviji Darežljivac, ja sam najdarežljiviji sin Ademov, a nakon mene najdarežljiviji od vas je čovjek koji se pouči znanju pa ga širi. Takav čovjek bit će proživljen na Sudnjem danu sâm kao cio ummet, kao i čovjek koji se borio u ime Allaha, dž.š., sve dok nije poginuo.”[62]
3. Imam Bakir, mir s njim: “Za onoga koji podučava dobru mole za oprost životinje na zemlji, ribe u moru i sve malo i veliko na Zemlji i na Nebesima Božijim.”[63]
Učenje u ime Boga i za drugog, osim Boga
1. Poslanik, s.a.v.a.: “Ko traži znanje u ime Allaha, neće naučiti nijedno novo poglavlje iz njega, a da mu se u duši ne uveća osjećanje sićušnosti, te u narodu poniznost, strah prema Bogu i trud u vjeri. Takav će se čovjek okoristiti znanjem i zato neka ga stekne. Ko traži znanje radi Dunjaluka ili ugleda kod ljudi i položaja kod vladara, neće naučiti nijedno novo poglavlje iz
njega, a da mu ne porastu vlastiti ego, uzdizanje prema narodu, nehajnost prema Bogu i udaljenost od vjere. Takav čovjek nema koristi od znanja, i on se mora ustegnuti od sticanja dokaza protiv sebe, kajanja i prezrenosti na Sudnjem danu.”[64]
2. Poslanik, s.a.v.a.: “Ko traži znanje da bi varao ljude, neće osjetiti miris Dženneta.”[65]
3. Poslanik, s.a.v.a.: “Ko stiče znanje radi nekog drugog, a ne radi Allaha, prebivalište će mu biti Džehennem.”[66]
4. Imam Ali, mir s njim: “Uzmite od znanja ono što vam se pokaže, a čuvajte se mogućnosti da ga stičete radi sljedećih četiriju stvari: radi hvaljenja pred učenja cima, radi raspravljanja s neznalicama, radi samopokazivanja na skupovima ili radi privlačenja pažnje ljudi na sebe, da bi im postao predvodnik.”[67]
5. Imam Sadik, mir s njim: “Ko uči zarad Allaha, djeluje zarad Allaha i poučava zarad Allaha, u nebeskim svjetovima će biti spominjan kao velikan i bit će rečeno: ‘Učio je radi Allaha, djelovao je radi Allaha i poučavao je radi Allaha!’”[68]
Odabir učitelja
1. Mesih, a.s.: “Uzmite istinu od neispravnih ljudi, ali ne uzimajte neistinu od ispravnih ljudi. I procjenjujte govor.”[69]
2. Poslanik, s.a.v.a.: “Znanje je vjera (din), namaz je vjera, zato gledajte od koga ćete uzeti to znanje.”[70]
3. Imam Ali, mir s njim: “Uzmite mudrost od onoga ko vam je donese i gledajte šta je rečeno, a ne ko je rekao.”[71]
4. Imam Kazim, mir s njim: “Ne stiče se znanje, osim od produhovljenog učenjaka, a učenjaka prepoznajemo razumom.”[72]
Pravo učenika kod učitelja
1. Poslanik, s.a.v.a.: “Budite blagi sa onima koje poučavate i od kojih učite.”[73]
2. Imam ZejnulAbidin, mir s njim: “Pravo tvojih učenika je da znaš da te je Allah učinio njihovim osloncem u onome što ti je od znanja dao i što ti je ot vorio iz Svojih riznica. Pa kada budeš dobar u poučavanju ljudi i ne budeš ih vrijeđao i ne budeš se srdio na njih, Allah će ti uvećati znanje. Budeš li im uskraćivao svoje znanje ili budeš li prema njima osoran kada od tebe traže da ih poučiš, Božije je pravo da ti oduzme znanje i njegove koristi i da izgubiš mjesto u srcima ljudi.”[74]
3. Imam Sadik, mir s njim, u vezi s ajetom: I ne okreći svoje lice prezrivo od ljudi: “Ljudi trebaju biti za tebe jednaki kada dolaze tražiti znanje.”[75]
Pravo učitelja kod učenika
1. Poslanik, s.a.v.a.: “Trojici ljudi ne uskraćuje pravo niko, osim licemjera čije licemjerstvo je očito: osijedjelom čovjeku u islamu, pravednom predvodniku i poučavaocu dobra.”[76]
2. Imam Ali, mir s njim: “Od prava učenog čovjeka kod tebe je da, kada je među ljudima da poselamiš sve, a njega i posebno pozdraviš, da sjedneš pred njega, da u nje govom prisustvu ne pokazuješ rukom ili migom oka i da ne kažeš: ‘Taj i taj je rekao’, da bi mu se suprotstavio, da pred njim nikoga ne ogovaraš, da u njegovom prisustvu ne šapućeš s drugima, da ga ne hvataš za
odjeću, da ne navaljuješ s pitanjima ako je umoran, da ti nije dosadno dugo sjedenje s njim, jer je sjedenje s njim poput sjedenja pod stablom hurme s kojeg čekaš da ti nešto padne.”[77]
3. Imam Ali, mir s njim: “Podilaženje i zavist ne nalaze se kod vjernika, osim u traženju znanja.”[78]
4. Imam ZejnulAbidin, mir s njim: “Pravo onoga koji te predvodi znanjem jeste veličanje njega, uvažavanje njegovih predavanja, pažljivo slušanje njega i posvećivanje njemu. Ne bi trebao podizati svoj glas prema njemu. Nikad ne bi trebao odgovoriti nekome koji njega pita o ne čemu – on treba da bude onaj koji će odgovoriti. Ne bi trebao govoriti nikom na njegovom času, niti ogovarati bilo koga. Ako neko govori loše o njemu u tvojoj prisutnosti, trebaš ga braniti. Trebaš sakriti njegove propuste i učiniti poznatim njegove vrline. Ne bi trebao sjedjeti s njegovim neprijateljem niti gajiti neprijateljstvo s njegovim prijateljem. Ako postupiš tako, Božiji meleci posvjedočit će ti da si otišao pravo njemu i sticao znanje radi Boga – uzvišeno je Ime Njegovo! – a ne radi ljudi.”[79]
Poštovanje učenjaka
1. Poslanik, s.a.v.a.: “Ko pođe ususret učenjacima, pošao je ususret meni, ko obiđe učenjake, obišao je mene, ko sjedi s učenjacima, sjedio je sa mnom, a ko sjedi sa mnom, kao da je sjedio s mojim Gospodarem.”[80]
2. Imam Ali, mir s njim: “Kada vidiš učenjaka, budi mu sluga.”[81]
3. Imam Ali, mir s njim: “Ko ukaže poštovanje učenjaku, ukazao je poštovanje svome Gospodaru.”[82]
Šta učenik mora poštovati
4. Hidr, a.s., reče Musau, a.s.: “O Musa, ako želiš znanje, posveti se isključivo njemu, jer zaista znanje pripada onome ko mu se posveti.”[83]
5. Poslanik, s.a.v.a.: “Dok se u čovjeku ne upotpuni deset vrlina, neće mu se upotpuniti razum: (…) da se ne umori od traženja znanja sve dok je živ.”[84]
6. Imam Ali, mir s njim: “Učenik se mora truditi u sticanju znanja, biti neumoran i ne smatrati velikim ono što zna.”[85]
7. Imam Ali, mir s njim: “Znanje stiče samo onaj koji ga dugo osvaja.”[86]
8. Imam Ali, mir s njim: “Ko mnogo razmišlja o onome šta uči, znanje će mu biti pouzdano i shvatit će ono što nije mogao shvatiti.”[87]
Vrijednost učenjakâ
1. Poslanik, s.a.v.a.: “Učenjaci su Božiji povjerenici među ljudima.”[88]
2. Poslanik, s.a.v.a.: “Prednost učenjaka nad drugim ljudima je poput prednosti vjerovjesnika nad njegovim ummetom.”[89]
3. Poslanik, s.a.v.a.: “Ko izjavi: ‘Ja sam učen’ – taj je neznalica!”[90]
4. Imam Ali, mir s njim: “Učenjaci su vladari ljudi.”[91]
5. Imam Ali, mir s njim: “Učenjak je onaj koji se ne može zasititi znanja i koji ne pokazuje zasićenost.”[92]
6. Imam Ali, mir s njim: “Učenjak je onaj koji se ne umara od traženja znanja.”[93]
7. Imam Sadik, mir s njim: “Naši učenjaci su čuvari na granicama koje napadaju Iblis i njegovi zlobnici, sprječavajući ih da upadnu među nemoćne sljedbenike naše i suprotstavljajući se da Iblis i njegovi sljedbenici zagospodare nad njima.”[94]
Plodovi znanja
I ljudi i životinja i stoke ima, isto tako, različitih vrsta. I zaista se Allaha boje od robova Njegovih oni učeni. Allah je, zaista, silan i On prašta.[95]
1. Imam Ali, mir s njim: “Plod znanja je djelo po njemu.”[96]
2. Imam Ali, mir s njim: “Plod znanja je ibadet.”[97]
3. Imam Ali, mir s njim: “Plod znanja je iskrenost djela.”[98]
4. Imam Sadik, mir s njim: “Strah od Boga je nasljeđe znanja, a znanje je zraka spoznaje i srce vjerovanja. Ko nema straha, nije učenjak, makar znao riješiti najsloženije naučne zadatke. Rekao je Allah: Zaista se iz među robova Allaha plaše učeni ljudi.”[99]
Šta je dostojno jednog učenjaka
1. Poslanik, s.a.v.a.: “Ko radi bez znanja, ima više štete nego koristi.”[100]
2. Poslanik, s.a.v.a.: “Pobožnjak bez razumijevanja je poput magarca u mlinu.”[101]
3. Imam Ali, mir s njim: “Ko se postavi za predvodnika ljudi, prije nego druge čemu nauči, mora sebe naučiti. Odgoj ličnim primjerom treba prethoditi odgoju riječima, onaj koji uči i odgaja samoga sebe više zaslužuje poštovanje i uvažavanje od onoga koji uči i odgaja druge.”[102]
4. Imam Ali, mir s njim: “Učenjak treba provoditi u djelo ono što zna, a zatim tražiti znanje o onome što ne zna.”[103]
5. Imam Ali, mir s njim: “Znanje je povezano s djelom. Pa ko zna, taj radi. Znanje poziva na djelo; ukoliko mu se odazove, ostaje, u suprotnom odlazi od čovjeka.”[104]
6. Imam Sadik, mir s njim: “Učen čovjek ne smije biti grub kada poučava niti osjećati prezir kada uči od nekog.”[105]
7. Imam Sadik, mir s njim: “Čovjek koji radi bez jasnog znanja je kao putnik izvan puta kojeg brzina hoda samo još više udaljava od puta.”[106]
Podsticaj na djelo u skladu sa znanjem
1. Poslanik, s.a.v.a.: “Budite iskreni prijatelji prema znanju jer zaista je izda jstvo u znanju jednoga od vas teže od izdajstva u imetku i zaista će vas Allah na Sudnjem danu za to pitati.”[107]
2. Poslanik, s.a.v.a.: “Težnja učenjaka je shvatanje, a težnja neznalica je prenošenje.”[108]
3. Poslanik, s.a.v.a.: “Prepoznat će skupina Džennetlija skupinu Džehennemlija i upitat će ih: ‘Šta vas je otjeralo u vatru kada smo mi ušli u Džennet zahvaljujući vašem odgajanju i poučavanju?’ Odgovorit će im: ‘Zaista smo mi naređivali dobro, ali ga nismo činili.’”[109]
4. Imam Ali, mir s njim: “Ono što je ljude odvratilo od traženja znanja je okolnost da su mnogo puta vidjeli kako je malo učenih koji rade u skladu sa njihovim znanjem.”[110]
5. Imam Ali, mir s njim: “Cio Dunjaluk je neznanje, osim mjesta gdje ima znanja, a sve znanje je dokaz protiv učenog, osim onoga koje je provedeno u praksu.”[111]
6. Imam Ali, mir s njim: “Znanje bez djela je prokletstvo, djelo bez znanja je zalutalost.”[112]
7. Imam Ali, mir s njim: “Kičmu mi slomiše od vjere otuđeni učenjak i neuki pobožnjak. Neznalica svojom pobožnošću obmanjuje ljude, a učenjak ih rastjeruje svojom otuđenošću.”[113]
8. Imam Ali, mir s njim: “Kada čujete novost, razmišljajte o njoj, da biste se je pridržavali, a ne da biste je prenijeli. Zaista ima mnogo prenosilaca znanja, a malo onih koji ga se pridržavaju!”[114]
Povećavanje kazne za učenjaka
1. Poslanik, s.a.v.a.: “Zaista su Džehennemlije uznemirene vonjem učenjaka bez djela.”[115]
2. Imam Ali, mir s njim: “Nisu jednaki kod Allaha u kazni onaj koji zna i onaj koji ne zna. Neka Allah dâ da se mi i vi okoristimo onim što znamo i neka naše postupke učini iskrenim prema Sebi, zaista On čuje i prima!”[116]
3. Imam Ali, mir s njim: “Greška učenog čovjeka je poput brodoloma u kojem se utapaju putnici, a i sami brod tone.”[117]
4. Imam Sadik, mir s njim: “Zaista će On oprostiti sedamdeset grijeha neznalici prije nego oprosti jedan grijeh učenom čovjeku.”[118]
5. Imam Sadik, mir s njim: “Najtežu kaznu imat će učenjak od čijeg se znanja ništa ne koristi.”[119]
6. Misbahu-š-šeri‘a: “Objavio je Allah, dž.š., Davudu, mir s njim: ‘Zaista je najlakša stvar, koju ću učiniti s učenjakom – koji ne radi u skladu sa svojim znanjem – teža od sedamdeset unutrašnjih kazni: bit će mu iz srca izbačena slast sjećanja na Mene.’”[120]
Loši učenjaci
1. Isa, a.s.: “Kako može biti učenjak onaj koji daje prednost Dunjaluku nad Ahiretom, koji se okrenuo Dunjaluku i draže mu je ono što mu šteti od onoga što mu koristi?”[121]
2. Isa, a.s.: “Novac je bolest vjere, a učenjak je liječnik vjere. Pa kada vidite da liječnik vuče k sebi tu bolest, budite oprezni prema njemu i znajte da on nije iskren prema drugima.”[122]
3. Poslanik, s.a.v.a.: “Znajte, najgore zlo su zli učenjaci, a najbolje dobro su dobri učenjaci.”[123]
4. Poslanik, s.a.v.a.: “Kome se uveća znanje, ali ne uveća uputa, takvom se uvećala samo udaljenost od Boga.”[124]
5. Imam Sadik, mir s njim: “Prokletnik, prokletnik je učenjak koji se uputi vladaru nasilniku, pomažući mu u njegovom nasilništvu!”[125]
6. Imam Askeri, mir s njim, u opisu loših učenjaka: “Oni su štetniji za naše slabašne sljedbenike od vojske Jezidove Husejnu ibn Aliju, mir s njim, i njegovim prijateljima. Oni (jezidovci) uzeli su njihove živote i imetke, a ovi loši učenjaci ubacuju sumnju u srca naših slabih sljedbenika i čine da oni zalutaju.”[126]
Objašnjenje znanja
1. Poslanik, s.a.v.a.: “Zaista, znanje sačinjava troje: jasni ajeti, odmjereni farzovi i uspostavljeni sunneti – sve drugo je vrlina.”[127]
2. Imam Sadik, mir s njim: “Znanje se ne stiče izobrazbom; zaista je znanje svjetlo koje se smjesti u srcu onoga koga Allah, dž.š., želi uputiti, pa ukoliko želiš znanje, najprije traži u sebi zbilju bogoslužja (‘ubudijjet), a znanje traži njegovom primjenom, pa traži od Boga razumijevanje i On će ti ga dati.”[128]
3. Imam Sadik, mir s njim: “Došao je čovjek Poslaniku, s.a.v.a., i upitao ga: ‘O Poslaniče, šta je znanje?’ Poslanik odgovori: ‘Šutnja.’ Upita: ‘Šta zatim?’ Odgovori: ‘Slušanje da bi se razumjelo.’ Upita: ‘Šta zatim?’ Poslanik odgovori: ‘Zapamćenje.’ Čovjek upita: ‘Šta zatim?’ Odgovori: ‘Rad u skladu s njim.’ Upita: ‘Šta zatim, o Poslaniče?’ Odgovori: ‘Širenje.’”[129]
Pokuđenost beskorisnog znanja
1. Poslanik, s.a.v.a., je govorio: “Bože, utječem Ti se od znanja koje ne koristi, od nepokornog srca, od moljenja koje ne biva uslišano i od nezasitog nefsa.”[130]
2. Imam Ali, mir s njim: “Znaj da nema dobra u znanju koje ne koristi i ne koristi se znanjem koje nije dopušteno sticati.”[131]
3. Imam Kazim, mir s njim: “Ušao je Poslanik u džamiju kada se tamo jedna skupina bila okupila oko nekog čovjeka. Poslanik upita: ‘Ko je to?’ Rekoše: ‘Veoma učen čovjek.’ On upita: ‘U čemu je učen?’ Rekoše: ‘Na jbolje poznaje rodoslov Arapa, njihove ratne dogodovštine, doba džahilijeta kao i arapsko pjesništvo.’ Reče Poslanik, s.a.v.a.: ‘To je znanje koje niti šteti onome koji ga nema, niti koristi onome ko ga ima.’”[132]
Vrste znanja
1. Poslanik, s.a.v.a.: “Postoje dvije vrste znanja: znanje o vjerama i znanje o tijelima.”[133]
2. Poslanik, s.a.v.a.: “Znanje se ne može prebrojati, zato od svega uzmi ono najbolje.”[134]
3. Poslanik, s.a.v.a.: “Najbolje znanje je ono koje je korisno.”[135]
4. Imam Ali, mir s njim: “Četiri su znanja: šerijatsko pravo za vjeru, medicina za tijelo, gramatika za jezik i astronomija za računanje vremena.”[136]
5. Imam Ali, mir s njim: “Najbolje znanje je ono koje te čini dobrim.”[137]
6. Imam Bakir, mir s njim: “Znaj, ne postoji znanje kao što je traženje dobrobiti i nema dobrobiti kao što je iskrenost!”[138]
7. Imam Sadik, mir s njim: “Kamo sreće da je bič nad glavama mojih prijatelja pa da steknu dobro znanje o dopuštenom i zabranjenom.”[139]
Znanje ledunni (od Boga)
1. Poslanik, s.a.v.a.: “Znanje o skrivenom je tajna od Božijih tajni i mudrost od Božijih mudrosti, ubacuje ga u srca onih robova koja On hoće.”[140]
2. Poslanik, s.a.v.a.: “Kada biste se plašili Allaha onako kako dostoji, bili biste poučeni znanjem uz koje nema neznanja.”[141]
3. Imam Bakir, mir s njim: “Ko radi u skladu sa onim što zna, naučit će ga Allah onome što ne zna.”[142]
Najučeniji ljudi
1. Poslanik, s.a.v.a.: “Najučeniji čovjek je onaj koji znanje drugih ljudi poveže sa svojim znanjem.”[143]
2. Poslanik, s.a.v.a., kada mu je rečeno: “Volio bih da budem najučeniji čovjek!”: “Budi bogobojazan, bit ćeš najučeniji čovjek!”[144]
3. Imam Ali, mir s njim: “Najučeniji čovjek je onaj koji je gladan znanja.”[145]
Ograničenost pouzdanog znanja na Ehli bejt
1. Imam Ali, mir s njim: “Kada biste sticali znanje sa izvora, i kada biste pili vodu sa vrela, i kada biste dobro zahvatali sa primjerenog mjesta, i kada biste za svoj put uzimali onaj najjasniji, i kada biste se kretali ka Istini njenom stazom, sigurno bi vam putevi bili utrti i znakovi bi vam postali prepoznatljivi.”[146]
2. Imam Bakir, mir s njim, rekao je Seleme ibn Kuhejlu i Hakemu ibn Utejbi: “Idite i na Istok, i na Zapad i nećete naći pouzdanog znanja, osim onoga koje je od nas, Ehli bejta.”[147]
[1] Ez-Zumer, 9.
[2] El-Mudžadele, 11.
[3] Kenzul-‘ummal, 28784.
[4] Biharul-envar, 77/175/9.
[5] Emalit-Tusi, 488/1069.
[6] Emalis-Saduk, 27/4.
[7] El-Mehadždžetul-bejda, 1/14.
[8] Ed-Durrul-mensur, 3/423.
[9] Gurerul-hikem, 5234, 6379.
[10] Tuhaful-‘ukul, 208.
[11] Gurerul-hikem, 536.
[12] Isto, 837.
[13] Kenzul-fevaidi lil-Keradžeki, 1/319.
[14] ‘Ujunu ahbarir-Rida, 2/66/295.
[15] Munjetul-murid, 110.
[16] El-Kafi, 8/19/4
[17] Nehdžul-belaga, mudrost 113.
[18] Isto, mudrost 205.
[19] Isto, mudrost 288.
[20] Gurerul-hikem, 185.
[21] Emalis-Saduk, 493/1.
[22] Nehdžul-belaga, mudrost 147.
[23] Isto.
[24] Gurerul-hikem, 1124, 1125.
[25] Emalit-Tusi, 543/1165.
[26] El-Kafi, 1/32/2.
[27] El-Mehadždžetul-bejda, 1/22.
[28] Munjetul-murid, 104.
[29] Biharul-envar, 2/19/49.
[30] Revdatul-va‘izin, 16.
[31] Revdatul-va’izin, 17.
[32] Kenzul-‘ummal, 28908.
[33] El-Ihtisas, 245.
[34] Ed-Da‘vat, 62/153.
[35] Kenzul-‘ummal, 28858.
[36] Nevadirur-Ravendi, 11.
[37] Tenbihul-havatir, 1/84.
[38] Kenzu-l-‘ummal, 28697, 28698.
[39] El-Kafi, 1/30/1.
[40] ‘Avalil-leali, 1/285/135.
[41] Kenzul-‘ummal, 28932.
[42] ‘Avalil-leali, 4/61/9.
[43] Kenzul-‘ummal, 28726.
[44] Et-Tergibu vet-terhib, 1/97/16.
[45] Kenzul-‘ummal, 28702.
[46] Munjetul-murid, 100.
[47] Kenzul-‘ummal, 28701.
[48] Isto, 28729.
[49] Isto, 28745.
[50] Emalis-Saduk, 58/9.
[51] Kenzul-‘ummal, 28842.
[52] Emalil-Mufid, 29/1.
[53] Medžme‘ul-bejan, 9/380.
[54] Tenbihul-havatir, 1/82.
[55] Munjetul-murid, 105.
[56] Emalit-Tusi, 377/808.
[57] Nehdžul-belaga, mudrost 487.
[58] Gurerul-hikem, 6888.
[59] Tuhaful-‘ukul, 297.
[60] Isto, 364.
[61] Tenbihul-havatir, 2/212.
[62] Et-Tergibu vet-terhib, 1/119/5.
[63] Sevabul-a‘mal, 159/1.
[64] Revdatul-va‘izin, 16.
[65] Mekarimul-ahlak, 2/364/2661.
[66] Kenzul-‘ummal, 29035.
[67] El-Iršad, 1/230.
[68] Emalit-Tusi, 167/280.
[69] El-Mehasin, 1/359/769.
[70] Kenzul-‘ummal, 28666.
[71] Gurerul-hikem, 5048.
[72] Mustedrekul-vesail, 11/258/12926.
[73] Munjetul-murid, 193.
[74] ‘Avalil-leali, 4/74/54.
[75] Munjetul-murid, 185; Lukman, 18.
[76] Kenzul-‘ummal, 43811.
[77] Isto, 29363.
[78] Isto, 29364.
[79] El-Hisal, 567/1
[80] Kenzul-‘ummal, 28883.
[81] Gurerul-hikem, 4044.
[82] Isto, 8704.
[83] Kenzul-‘ummal, 44176.
[84] Tenbihul-havatir, 2/112.
[85] Gurerul-hikem, 6197.
[86] Isto, 10758.
[87] Isto, 8917.
[88] Kenzul-‘ummal, 28675.
[89] Kenzul-‘ummal, 28798.
[90] Munjetul-murid, 137.
[91] Gurerul-hikem, 507.
[92] Isto, 1740.
[93] Isto, 1303.
[94] El-Ihtidžadž, 1/13/7.
[95] Fatir, 28.
[96] Gurerul-hikem, 4624.
[97] Isto, 4600.
[98] Isto, 4642.
[99] Misbahuš-šeri‘a, 365; Fatir, 28.
[100] El-Mehasin, 1/314/621.
[101] Kenzul-‘ummal, 28709.
[102] Biharul-envar, 2/56/33.
[103] Gurerul-hikem, 6196.
[104] Nehdžul-belaga, mudrost 366.
[105] Tenbihul-havatir, 1/85.
[106] Emalis-Saduk, 343/18.
[107] Emalit-Tusi, 126/198.
[108] Kenzul-‘ummal, 29337.
[109] Mekarimul-ahlak, 2/364/2661.
[110] Gurerul-hikem, 3895.
[111] Biharul-envar, 2/29/9.
[112] Gurerul-hikem, 1587, 1588.
[113] Munjetul-murid, 181.
[114] Nehdžul-belaga, mudrost 98.
[115] Biharul-envar, 2/34/30.
[116] El-Iršad, 1/230.
[117] Biharul-envar, 2/58/39.
[118] Tefsirul-Kummi, 2/146.
[119] Biharul-envar, 2/37/53.
[120] Misbahuš-šeri‘a, 345.
[121] Munjetul-murid, 141.
[122] El-Hisal, 113/91.
[123] Munjetul-murid, 137.
[124] Tenbihul-havatir, 2/21.
[125] Biharul-envar, 75/381/45.
[126] El-Ihtidžadž, 2/512/337.
[127] El-Kafi, 1/32/1.
[128] Biharul-envar, 1/225/17.
[129] El-Kafi, 1/48/4.
[130] Kenzul-‘ummal, 3609.
[131] Nehdžul-belaga, pismo 31.
[132] Emalis-Saduk, 220/13.
[133] Biharul-envar, 1/220/52.
[134] Kenzul-fevaid, 2/31.
[135] Emalis-Saduk, 394/1.
[136] Biharul-envar, 1/218/42.
[137] Gurerul-hikem, 4962.
[138] Tuhaful-‘ukul, 286.
[139] El-Mehasin, 1/358/765.
[140] Kenzul-‘ummal, 28820.
[141] Isto, 5881.
[142] A‘lamud-din, 301.
[143] Emalis-Saduk, 27/4.
[144] Kenzul-‘ummal, 44154.
[145] Gurerul-hikem, 3079.
[146] El-Kafi, 8/32/5.
[147] Biharul-envar, 2/92/20.
