Zbog kojih je karakteristika kamata strogo zabranjena?

Zbog kojih je karakteristika kamata strogo zabranjena?
Kod uobičajene trgovine, ono što kruži su roba i posao, nasuprot kamati gdje novac kruži tako da sam novac proizvodi novac bez ikakvog rada ili premještanja robe.

Osoba u stanju potrebe pozajmljuje novac i obavezuje se da vrati veći iznos. Što više kasni s povratom, ovaj iznos se povećava – sve dok novac od kamate ne naraste nekoliko puta više od same glavnice. Siromah postaje siromašniji, a bogataš bez ikakvog rada umnožava svoje bogatstvo, tako da klasne razlike dobijaju uzlaznu oštru putanju. Bogatstvo koje je trebalo poslužiti stvaranju radnih mjesta i razvoju ekonomije u društvu djeluje u pravcu još većeg osiromašenja ljudi u stanju potrebe i stvara mnogobrojne probleme u društvu.

Kamata je aktualna tamo gdje osoba koja vraća kamatu živi u teškom siromaštvu i bijedi, i koja pod tako teškim uslovima života prihvata teške obaveze i ugovore. U takvim uslovima bogataši s jedne strane, i islamska vlast s druge strane, su obavezni da pomognu osobama kojima je to potrebno i da pružanjem pomoći omoguće rješavanje njihovih problema.

Iskorištavanje date situacije od strane bogataša u kojoj su siromašni prinuđeni uzimati bilo koju vrstu zajmova, sa bilo kojim uvećanjem, umnogome remeti uobičajeni tok ekonomije u društvu i ustvari predstavlja otvoreno nasilje prema nejakim slojevima društva. Takvo što izaziva neprijateljstvo među ljudima i kao rezultat toga u pitanje dolazi sigurnost društva. Tojest, kada god se ukaže pogodna prilika, siromašni razmišljaju o osveti bogatima i suprotstavljaju im se u namjeri da vrate prava koja im pripadaju.

U islamskom društvu svi imaju pravo na dostojanstven život, a povećanje bogatstva je prihvatljivo proporcionalno uobičajenom i legalnom trudu. Međutim, iskorištavanje krizne situacije u društvu i neispravna prevlast nad siromašnim odnosno “naslanjanje na nebodere bogatstva” vršenjem pritiska na siromašne slojeve društva, predstavlja krajnju nepravdu i zulum i iz perspektive islamske logike nikako nije prihvatljivo.

Islam se s tim žestoko obračunava tako da takvo što naziva “rat protiv Boga”.

Bogataši nemaju pravo da svoje bogatstvo zadrže i da onemoguće društvu da se koristi njihovim bogatstvom:

وَالَّذِينَ يَكْنِزُونَ الذَّهَبَ وَالْفِضَّةَ وَلَا يُنفِقُونَهَا فِى سَبِيلِ اللهِ فَبَشِّرْ‌هُم بِعَذَابٍ أَلِيمٍ

Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne troše ga na Božijem putu – navijesti bolnu patnju.[1]

Oni, također, nemaju pravo da neispravnim korištenjem svojih bogatstava upropaštavaju živote kolektiva i da istovremeno umnožavaju svoja bogatstva. Zabrana kamate počiva upravo na ovim temeljima i ima za cilj širenje pravde u ljudskoj zajednici.

Kao što je individualna kamata zabranjena i ima negativne posljedice za društvo, od kojih smo neke spomenuli, državna ili bankovna kamata je, također, zabranjena i predstavlja veće zlo.

Nažalost, zbog njene rasprostranjenosti u svijetu, ružnoća ovakvog zuluma je izblijedjela i danas za ljude predstavlja nešto sasvim obično. Ako su nekada bogataši bili zabrinuti za sigurnost svojih bogatstava, danas su im banke donijele sigurnost i oni bez imalo brige i bez ikakvog rada svake minute umnožavaju svoja bogatstva tako da se svake sekunde povećava razlika između siromašnih i bogatih.

Ulaganje sa običnim dobitkom i sa posredništvom banke, u slučaju ispravnog poslovanja, istovremeno povećava bogatstvo bogataša i pokreće život osoba u stanju potrebe, bez toga da sa sobom nosi probleme koje donosi kamata.

[1] Et-Tevbe, 34.