Proturječnost predaja o sakupljanju Kur'ana

Proturječnost predaja o sakupljanju Kur'ana

Pod naslovom  Misao o sakupljanju Kur'ana naveli smo najmjerodavnije predaje o načinu sakupljanja Kur'ana, i one su – uz činjenicu da se prenose pojedinačnim predajama (āhād), što znači da nam ne nude neupitno znanje – upitne i iz više drugih razloga:

Predaje o sakupljanju Kur'ana proturječne su po sebi, te se ni na šta u njima ne može osloniti. Stoga je uputno pozabaviti se ovim kontradiktornostima na način pitanja i odgovora:

* Kad je Kur'an sakupljen u jednu zbirku (Mushaf)?

Druga predaja jasno naznačava da se sakupljanje desilo u vrijeme Osmana, dok prva, treća i četvrta predaja eksplicitno ističu – a iz nekih drugih predaja ovakvo što jasno se razaznaje – da je to bilo u vrijeme Ebu Bekra. Sedma i dvanaesta predaja, pak, eksplicitno govore o tome da je Kur'an sakupljen u vrijeme Omera!

* Ko se prihvatio posla oko sakupljanja Kur'ana u vrijeme Ebu Bekra?

Dvije predaje –prva, druga i dvadeseta – govore o tome da se ovoga prihvatio Zejd ibn Sābit, dok četvrta predaja govori da je to bio sam Ebu Bekr te da je od Zejda zatražio samo da pregleda sveske koje je bio sakupio. Peta predaja – a to, također, proizlazi i iz nekih drugih predaja – tvrdi da su se toga prihvatili Zejd i Omer.

* Da li je Zejdu prepušteno sakupljanje Kur'ana?

Iz prve predaje proizlazi – štaviše, ona se eksplicitno izražava o tome – da je Ebu Bekr ovo prepustio njemu. Naime, njegove riječi upućene Zejdu: “Ti si mlad i razborit čovjek i mi u tebe nemamo nimalo sumnje, a pisao si Objavu i Božijem Poslaniku, s.a.v.a., pa stoga idi za Kur'anom i cijelog ga sakupi u jednu cjelinu!” jasno potvrđuju ovakvo što, dok peta i druge predaje govore o tome da se unošenje ajeta u Mushaf provodilo temeljem svjedočenja dvojice svjedoka, tako da je čak Omer došao s ajetom o kamenovanju, ali da mu ovaj ajet – s obzirom na to da nije imao dvojice ljudi da mu posvjedoče za njega – nije primljen.

* Da li je nešto od Kur'ana ostalo nezapisano sve do Osmanovog vremena?

Iz mnogih predaja razaznaje se – ili se one eksplicitno izražavaju o tome – da ništa nije ostalo nezapisano, dok druga predaja jasno ističe da neki ajeti nisu bili uneseni u Mushaf sve do Osmanovog vremena.

* Da li je Osman iz Mushafa izostavio nešto što je prije njega bilo zapisano?

Iz mnogih predaja jasno se vidi – štaviše, one eksplicitno govore o tome – da Osman iz Mushafa nije izostavio ništa što je prije njega bilo zapisano, dok četrnaesta predaja jasno naznačava da je on izbrisao nešto što je prije njega bilo zapisano te da je svim muslimanima naredio da izbrišu ono što je on izbrisao.

* Iz kojeg je izvora Osman sakupio Kur'an?

Druga i četvrta predaja eksplicitne su u tome da se Osman u sakupljanju Kur'ana oslanjao na one listove koje je bio sakupio Ebu Bekr, dok osma, četrnaesta i petnaesta predaja jasno naznačavaju da je Osman Kur'an sakupio prema svjedočenju dvojice svjedoka, odnosno prema obavještenju onih kojih su dotični ajet čuli izravno od Božijeg Poslanika, s.a.v.s.

* Ko je od Ebu Bekra zatražio da sakupi Kur'an u jednu cjelinu?

Prema prvoj predaji, ovakvo što od njega je zatražio Omer, a Ebu Bekr samo se odazvao na ovo, poslije prvobitne suzdržanosti, nakon čega je pozvao Zejda ibn Sābita i od njega zatražio da uradi ovaj posao, pa mu se on odazvao, nakon što je i sam najprije bio suzdržan s ovim u vezi. Deseta, pak, predaja govori o tome da su Zejd i Omer ovakvo što zatražili od Ebu Bekra i da im je on potvrdno odgovorio nakon što se posavjetovao s muslimanima.

* Ko je sakupio izvorni Mushaf i iz njega prepisane primjerke poslao u različita mjesta?

Druga predaja eksplicitno govori o tome da je to učinio Osman, a dvanaesta da je to bio Omer.

* Kad su spomenuta dva ajeta priključena završetku sure Berāe?

Prva predaja, zatim jedanaesta i dvadeset druga, eksplicitno naznačavaju da se priključivanje ovih ajeta suri Berae desilo u vrijeme Ebu Bekra, dok se u osmoj predaji jasno ističe – a u nekim drugim predajama razaznaje se – da je to bilo u vrijeme Omera.

* Ko je došao s ova dva ajeta?

Prva i dvadeset druga predaja eksplicitno naznačavaju da je to bio Ebu Huzejma, dok osma i jedanaesta predaja s ovim u vezi spominju Huzejmaa ibn Sābita. To su dva različita čovjeka i između njih ne postoji nikakva veza, kako to navodi Ibn Abdulberr.[1]

* Čime je ustanovljeno da ovi ajeti pripadaju Kur'anu?

Potvrdom jednog čovjeka, kako se to razaznaje iz prve predaje, i kako o tome eksplicitno govore deveta i dvadeset druga predaja, ili dodatnom Osmanovom potvrdom, kako se to jasno naznačava u osmoj predaji, odnosno dodatnom Omerovom potvrdom, kako se jasno naznačava u jedanaestoj predaji.

* Koga je Osman imenovao da zapisuje Kur'an i da ga diktira?

Druga predaja eksplicitno govori o tome da je Osman za pisanje imenovao Zejda, Ibn Zubejra, Se'īda i Abdurrahmāna, a petnaesta da je Zejda imenovao za pisanje, a Se'īda za diktiranje. U šesnaestoj, pak, predaji naznačava se da je imenovao pleme Sekīf za pisanje, a pleme Huzejl za diktiranje, dok dvanaesta predaja nedvosmisleno kazuje o tome da onaj ko je ispisivao Mushaf nije bio iz plemena Sekīf, a da onaj koji ga je diktirao nije bio iz plemena Huzejl. Devetnaesta predaja, opet, govori o tome da je onaj ko je diktirao Kur'an bio Ubejj ibn Ka'b, a da je Se'īd kontrolirao jezičku ispravnost onoga što je Zejd ispisivao. Isto to se naznačava i u dvadesetoj predaji, uz dodatno navođenje Abdurrahmāna ibnul-Haresa za nadziranje jezičke ispravnosti.

[1] Kurtūbijev tefsir, 1/56.