Slabi razum i snažna osjećanja

Slabi razum i snažna osjećanja

Prenosi se da je hazreti Ali, a.s., također rekao: “Doista, ukoliko strasti budu upravljale vama, one će vas učiniti gluhim i slijepim i bit će uzrok vašeg stradanja i propasti.”
Naravno, potrebno je napomenuti da slab i nemoćan razum nikada neće biti u stanju nadvladati tjelesne porive i izbrisati nepokorna osjećanja čovjeka. Samo je potpuni razum sposoban izgraditi čvrstu branu pred gromoglasnim talasima strasti i tjelesnih poriva i potčiniti sebi snažna osjećanja.

Imam Ali, a.s., je rekao: “Razum koji je postigao savršenstvo u stanju je pobijediti i sputati lošu prirodu (strasti i nagone).”
Nažalost, potpun i savršen razum veoma rijetko se nalazi među ljudima, čak i među osobama koje su dostigle zrele godine. Razum većine ljudi je slab i nemoćan da se odupre razornom uraganu osjećanja. U trenutku kada se strasti i tjelesni nagoni pobude, kada se osjećaj bijesa i osvetoljubivosti razbukta, prožimajući i obuzimajući cijelo ljudsko biće, tada kao da razum popuno izgubi svoj utjecaj i povlači se s poprišta borbe. U tim trenucima dešavaju se gorki događaji i nenadoknadive nedaće.

Ali, a.s., je rekao: “Utječem se Allahu od prilika u kojima razum neće biti u stanju dati odgovor i uputu, zbog čega će čovjek pasti u činjenje najgorih grijeha.”

Prenosi se također da je hazreti Ali, a.s., rekao: “Srdžba izjeda i kvari razum i udaljava čovjeka od pravednosti i poštenja.”

Imam Sadik, a.s., je rekao: “Srdžba je ključ svih zala.”

“Srdžba proizvodi mržnju, a mržnja potiče na osvetu. Nikada se misao o zločinu ne javlja u miru, nego uvijek u kriznim i teškim situacijama i u određenom trenutku. Pod udarcima nagona koji nastaju i uspostavljaju potpunu kontrolu nad ljudskim bićem javljaju se snažna osjećanja kojima je nemoguće oduprijeti se, koja se često ispoljavaju na organima kroz tjelesne poremećaje i uzrokuju duševne promjene i preobrazbe. U takvom stanju duševnog rastrojstva kakvu ulogu može imati razum? Razum ustupa svoje mjesto osjećanjima, a sam se gubi i nestaje u njihovim talasima.
Onaj ko se povinuje osjećanjima i povije svoja leđa pod bičevima bijesa, više nije u stanju razmišljati i prosuđivati. Pod žestokim i silovitim utjecajem i prodorom osjećanja on gubi ravnotežu i njegova odluka ne može biti ništa drugo do činjenje zločina. S bilo koje strane da pogleda i razmisli, put ga vodi pravo tom cilju. U tom stepenu i trenutku između odluke i ostvarenja, ukoliko razum ne stupi na scenu, neminovno će doći do tragedije.”
Nisu samo zločini, kriminal i nemoral posljedice razuzdanih osjećanja i nerazumnih težnji, štaviše, i duhovna zastranjenja i izopačenost u vjerovanju izviru iz nepromišljenih želja i putenih strasti. Fanatizam, tvrdoglavost, oholost, sebičnost i slične osobine zapreke su na putu koji vodi do sreće čovječanstva. Ove osobine ne dozvoljavaju ljudima da razumno promišljaju i da znanjem i spoznajom razluče Pravi put od zablude i upute se Istini.

…mnogi, prema prohtjevima svojim, nemajući za to nikakva dokaza, zavode druge u zabludu.

Iako su manje ili više svi ljudi, iz svih klasa i uzrasta, zatočenici svojih snažnih osjećanja i svojeglavih težnji i neprestano se nalaze na ivici griješenja i zastranjivanja, opasnost od rasplamsavanja osjećanja kod mladih ljudi je znatno izražajnija nego kod drugih uzrasta i vječito prijeti njihovoj sreći. Razlog je to što, s jedne strane, s pristizanjem puberteta u njima dolazi do snažnog buđenja seksualnih poriva i ostalih emocionalnih žudnji koje u svakom pogledu na njih ostavljaju snažan utjecaj, a s druge strane, opet, razum mladih još uvijek nije dostigao svoj krajnji rast ni prirodni i stečeni razvoj i upotpunjenje, nego je još uvijek slab i nemoćan kao u vrijeme djetinjstva i nesposoban da se odupre se snažnim talasima osjećanja. Jasno je da se mladi u ovakvim uslovima neprestano nalaze na ivici opasnosti i da zbog najmanjeg neopreza može doći do pada i suočavanja s jako neželjenim i neugodnim događajem u životu.
Ukoliko se podraži i rasplamsa neki od emotivnih impulsa mladih ili razbukta neki od njihovih strastvenih poriva, cijelo njihovo biće će se veoma brzo jako uznemiriti i uzburkati. Zbog nezrelosti i nedovoljno razvijenog razuma, mladi nisu u stanju trezveno razmišljati o vlastitom dobru i posljedicama svog ponašanja. U tom osjetljivom trenutku mogu počiniti djela suprotna svom interesu, ili čak opasna kriminalna djela, koja će stvoriti nenadoknadive štete za njih i stvoriti im nesreću i patnju u životu.

Razdražljiva i osjetljiva duša mladih je poput bureta baruta. Dovoljna je jedna iskra da sve eksplodira, a vatreni plam proguta i uništi plodove njihove sreće i sreće ljudi oko njih.
Temperament mladih uvijek je spreman na nemir i pobunu, rušenje i prevrat. Oni pod utjecajem snage svojih emocionalnih poriva sve stvari i svakog čovjeka promatraju kroz prizmu osjećanja. Jedna mala iskra, jedan mali napad na njihovu dušu u stanju ih je iz osnova promijeniti i preusmjeriti s puta umjerenosti i čestitosti.
Neuvažavanje ličnosti mladih, njihovo ponižavanje i vrijeđanje neki su od veoma bitnih činilaca koji dovode do buđenja buntovništva kod mladih generacija. Želi li se spriječiti podražavanje osjećaja osvetoljubivosti kod mladih te da ne čine nepristojna i razvratna djela, roditelji u porodici i odgajatelji u odgojnim institucijama dužni su prilagoditi svoje ponašanje uzrastu mladih, paziti da svojim ponašanjem ne povrijede njihovu lahkopovredivu dušu i ne nanesu bol njihovim osjećanjima, kako se mladi ne bi osjećali poniženim i potcijenjenim, jer će ih javljanje ovakvog duševnog stanja razdražiti i natjerati na činjenje neumjesnih i loših djela.