Žrtve loših navika
Žrtve loših navika
“Među ljudima, čija se misaona snaga i inače obrazuje kroz duži period, mnogi ne mogu da stignu do psihičke zrelosti, ali su mogli iskoristiti prilike da poboljšaju svoje psiho-fizičko stanje. Suprotno tome, oni svoje slobodno vrijeme trače ispijajući pića, kartajući se, odlazeći u bioskope, plešući i čitajući razvratne romane. Oni su žrtve pogrešnog obrazovanja, odgoja i navika današnjeg života. Zar odgovornost za današnju intelektualnu djetinjastost i moralnu nedoraslost koje vode u propast nije na našem pogrešnom obrazovanju i odgoju?
U sredini u kojoj vladaju laži i besmislene zabave, a koju stvaraju mediji, u padu i unižavanju današnjeg života, u sredini gdje se čistoća, čednost i svetost ponižavaju, naravno da će razum i osjećanja biti umrtvljeni. No, uprkos tome, ove nepravilnosti nisu u stanju poništiti zakon duhovne uzvišenosti, kao što ni postojanje bolesti ne može biti razlog da se zdravlje smatra iluzijom.”
Mladi ljudi, bez obzira kojoj skupini pripadaju i u kakvim su uslovima odgajani tokom djetinjstva, trebaju biti svjesni iznimne vrijednosti prilika u razdoblju puberteta i mladosti. Oni trebaju znati da je doba mladosti najznačajnije i najvrjednije doba ljudskog života.
To razdoblje je najbolja životna prilika za usvajanje naučnih istina, razvoj stečenog razuma, izgradnju moralne i čovječne ličnosti i oblikovanje pohvalnih ljudskih osobina.
Tjelesna snaga i moć, mladalačka gorljivost i polet, spreman mozak koji je u razvoju, snažna ljubav i zanimanje za spoznavanje nepoznatog, snažna memorija i druge slične osobine veliko su bogatstvo mladosti. Svako od njih igra značajnu ulogu u procesu učenja i usvajanja znanja i morala. Na svu sreću, sadržaji koji se usvajaju u mladosti ostaju zauvijek pohranjeni u pamćenje i veoma rijetko se događa da ih zaboravimo.
Hazreti Musa ibn Džafer, a.s., je rekao: “Učenje u mladosti je kao klesanje u kamenu (ostaje trajno).”
Društvena sredina igra veliku ulogu u formiranju navika. Opća društvena komunikacija snažni su činioci koji imaju veoma značajan utjecaj na psihičku građu čovjeka. Komuniciranje, raspravljanje, ljubav i zavist, blagost i grubost, druženje i prijateljstvo, tj. različite strane i nivoi zajednice igraju bitnu ulogu u oblikovanju umnog i duševnog sastava čovjeka i on se pravi tačno po mjeri činilaca svog društva.
Ideje i misli mladih su poput bijele stranice papira, koja nije iscrtana lošim ili dobrim društvenim slikama i na njima još uvijek nema neke posebne boje. Mladić koji je tek istupio iz skučenog doba djetinjstva i želi stupiti u mnogo širi i prostraniji društveni prostor mora biti obazriv i paziti da iskvarenost zajednice ne prodre u njegovu psihu i ne okalja čistu stranicu njegove duše prljavom bojom. Jedan loš drug, klevetnički i prljav jezik, pokvareno društvo ogrezlo u kocki i alkoholu mogu biti prekretnica u životu čovjeka, koja će ga postepeno odvesti u sunovrat propasti i u nesreću koja će ga pratiti do kraja života.
Hazreti Ali, a.s., je rekao: “Srce mladih je poput neposijane plodne zemlje, šta god se baci u njega, ono ga prihvati.”
Prvo i najbolje sjeme koje treba posijati u plodno tlo srca adolescenta je blagoslovljeno zrno znanja i nauke. Znanje je temeljni izvor sreće i uspjeha. Ono doprinosi procvatu našeg razuma i izražavanju ljudskih savršenstava. Ukratko, znanje je čvrsti temelj na kojem su sazdani svi uspjesi i ponosi čovječanstva.
Časni Kur'an smatra učenjake elitom društva i jasno govori o njihovoj prednosti i nadmoći u odnosu na one koji nemaju znanja.
Reci: “Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju? Samo oni koji pameti imaju pouku primaju!”
Mladi ljudi, po svojoj prirodi, željni su spoznaje naučnih činjenica. Oni žele da se upoznaju s tajnama svijeta, da spoznaju skrivene istine stvaranja, shvate uzroke i posljedice Ovog svijeta, kako bi im se otkrile sve nepoznate stvari.
Ova iskonska želja tjera ih na djelovaje i traganje i potiče ih na raspravu i istraživanje. Iako jedan adolescent na početku ne može shvatiti mnoge naučne teme i sadržaje, rasprava i razgovor šire i snaže njegovu misao i moć spoznaje, stvarajući tako preduslove za umni razvoj i duhovno savršenstvo. Školska sredina i ispravan, naučni pristup obrazovanju najbolji su put da se zadovolje te prirodne želje i porivi koji postoje u mladima.
“Škola sa stanovišta nauke i spoznaje mladima daruje misaono bogatstvo, koje snažno utječe na oblikovanje njihove ličnosti. Škola ih potiče na razmišljanje i predstavlja im primjere koje potiču njihove predstave i maštu tako da se u njima stvara želja za slijeđenjem tih obrazaca. Škola uglavnom poduzima strogo one djelatnosti koje rezultiraju postepenim ispravljanjem i upotpunjavanjem ličnosti mladih.”
