Želja mladih da upoznaju vjeru

Želja mladih da upoznaju vjeru

Traganje za vjerom jedna je od prirodnih žudnji čovjeka koja se, kao i druge prirodne težnje, budi u mladim ljudima s pristizanjem puberteta, potičući ih na trud i zalaganje. Mladi prirodno imaju snažnu želju za shvatanjem vjerskih pitanja i s pažnjom i zadovoljstvom prate vjerska predavanja i razgovore.

Kada je časni Poslanik islama, s.a.v.a., ustao u Mekki i obznanio ljudima svoj poziv, došlo je do snažnog talasanja i uzbuđenja među mladima. Pod utjecajem iskonske težnje za vjerom oni su se okupili oko njega, a njegov govor je ostavio snažan pečat na njih. To je u porodicama uzrokovalo velike nesporazume između mladih i starih. Mnogobošci su upravo tu pojavu stavili među ostale prigovore upućene Poslaniku, s.a.v.a.

Historija je zabilježila slučaj kada su prvaci plemena Kurejš došli kod njegovog amidže i zahtijevali da prestane pozivati ljude u vjeru.

Kurejšije se okupiše oko Ebu Taliba i rekoše: “O Ebu Talibe! Tvoj bratić govori loše o našim bogovima, kvari našu omladinu i razbija naše zajednicu.”[1]

Govor Božijeg poslanika slušali su svi ljudi, i žene i muškarci, i stari i mladi, ali mladi su pokazivali više zanimanja od drugih jer je ih je buđenje iskonske težnja za vjerom u periodu puberteta učinilo zaljubljenim u učenje vjere i morala. Govor Božijeg poslanika bio je odgovor na sklonosti mladih prema vjeri i duhovnoj hrani. Upravo zbog toga oni su više od odraslih i starih osoba pokazivali interesovanje za učenja Božijeg poslanika.

Kada je Mus'ab bin Umejr, posebni izaslanik Božijeg poslanika, stigao u Medinu da podučava časnom Kur'anu i širi islamsko učenje, mladi su se više od starijih odazvali njegovom pozivu i iskazali veću želju da upoznaju islam.

Mus'ab bin Umejr je ušao u kuću Es'ad bin Zurare. Svakoga dana odlazio je i učestvovao na sastancima plemena Hazredž i pozivao ih u islam, a njegovu pozivu su se odazvali mladi.[2]

Prirodna težnja za vjerom i moralom, koja je mudrom božanskom odredbom stvorena u dubini svakog čovjeka i koja se očituje u obliku naglog buđenja vjerskih osjećanja, jedna je od najboljih i najsnažnijih odgojnih platformi mladih generacija.

Sposobni odgajatelji koriste iskonske težnje i sklonosti duše mladih te ih nastoje neprekidno održati životnim i budnim i svoje odgojne planove ustanovljavaju na tim prirodnim željama.

Zadovoljenje iskonske želje mladih za vjerskim i moralnim vrijednostima podrazumijeva slijeđenja i pokoravanja prirodnim zakonima stvaranja. Odgoj koji bude u skladu s glasom iskonske prirode i utemeljen na osnovama prirodnih težnji bit će izvor vječne sreće i blaženstva mladih i uvijek postojan.

Ove različite težnje, koje se bude sa stizanjem perioda puberteta, izuzetno su vrijedno bogatstvo mladih i svaki od njih ima udio u odgoju mladog čovjeka. Učeni odgajatelji na najprimjereniji način koriste svaku od tih težnji i ispravno ih usmjeravaju na njihovu vlastitu prirodnu putanju. Međutim, prema mišljenju psihologa i pedagoga, ono što je bitno i na što moramo obratiti pažnju jest pitanje odakle da započnemo s odgojem mladih i kojoj težnji da damo prednost nad drugim prirodnim željama?

Maurice Debesse, univerzitetski profesor iz Strazbura kaže:

“Između razdoblja kada tek stasali mladić spoznaje vrijednost vlastite ličnosti i vremena kada shvata društvene vrijednosti postoji jedno prelazno razdoblje. Mi se moramo potruditi da ga očuvamo i mladog čovjeka u tom periodu podvrgnemo odgoju te da ga između različitih estetskih, moralnih i vjerskih vrijednosti poučimo onim vrijednostima koje uzvisuju njegovu ličnost. Zasigurno će na ovakav način vrijednosti koje okružuju mladog čovjeka promijeniti njegovu mladost.

Koju vrijednost traba odabrati? Kojoj od njih da damo prednost nad drugim? To su temeljna, goruća i sporna pitanja oko kojih vode ratove i prepirke različita vjerovanja i ideologije.

Nebeska vjera islam jasno je dala odgovor na ovo pitanje i urođenu sklonost prema vjeri uzela u obzir kao osnovnu težnju u odgoju mlade populacije. Islam vodi brigu o svim prirodnim žudnjama mladih i svaku od njih zadovoljava na prikladan način i u ispravnoj mjeri. Međutim, islam daje prednost oživljavanju sklonosti prema vjeri u odnosu na ostale sklonosti i žudnje i započinje svoj odgoj zadovoljavanjem težnji prema urođenoj spoznaji i moralnoj savjesti.

Islam vjerskim i moralnim odgojem tokom perioda puberteta odgaja mlade u ličnosti koje će krasiti vjera u Boga i plemenite vrline. Poklanja im ljudski karakter i priprema ih za jedan čist i častan život, koji će biti ispunjen vjerom u Boga i plemenitim ljudskim osobinama.

Ali, a.s., u dijelu svoga opširnog pisma opisao je svoje znalačke metode i ispravan stav o načinu odgoju hazreti Mudžtebe (imama Hasana), a.s., svoga tek stasalog sina, gdje je započeo s oživljavanjem vjerskih osjećanja.

“…i sada počinjem tvoj odgoj s poučavanjem Allahovoj knjizi i njenom tumačenju, s namjerom da te podučim islamskim propisima, onome što je halal i onome što je haram…”[3]

Poučavanje vjerskom učenju i odgoj vjerskih i moralnih osjećanja kod mladih imaju dva velika učinka. Prvo, na ovaj način zadovoljavamo njihova vjerska osjećanja, kao jedan od urođenih nagona, a drugo, snaga vjere suspregnut će ostale prirodne težnje i nagonske žudnje mladih te spriječiti njihovo ispoljavanje i pobunu zaštitivši mlade od nesreće i propasti.

Časni Kur'an govoreći o ovoj temi kaže:

Mi čovjeka stvaramo u skladu najljepšem, zatim ćemo ga u najnakazniji lik vratiti, samo ne one koji budu vjerovali i dobra djela činili: njih čeka nagrada neprekidna.[4]

[1] Bihar, tom 6, str. 343.

[2] E'lam El-Vera(ī), str. 68.

[3] Nehdžu-l-belāga, Fejz, str. 905.

[4] Et-Tin, 6.