Usvajanje znanja i učtivosti

Časni islamski predvodnici su svoja nastojanja na putu izgradnje i unapređenja vjere i morala mladih generacija temeljili na obrazovanju i odgoju, savjetujući i potičući mlade ljude na učenje i sticanje znanja i odgoja u cilju osiguranja materijalne i duhovne sreće.

Hazreti Ali, a.s., je rekao: “O skupino mladih, čuvajte svoje ljudsko dostojanstvo i plemenitu ćud lijepim odgojem i učtivim ponašanjem i čuvajte svoju vjeru snagom znanja i nauke.”

Očito je da sposobnost podučavanja stručnih i predanih učitelja igra veoma značajnu ulogu u sprovođenju obrazovnih planova i odgojnih zadataka, a način ponašanja i izražavanja brižnih odgajatelja ima izuzetno značajnu ulogu u umnom razvoju adolescenata i ispravnom usmjeravanju njihovih osjećanja.

Stručan je onaj učitelj koji u obrazovnom procesu nastavni plan i program sprovodi tako da uposli snagu razumijevanja i promišljanja adolescenata, te osigura potrebne uvjete kako bi njihove unutarnje snage analizom naučnih sadržaja bile probuđene, a sposobnosti skrivene u njihovom razumu postepeno bile pokrenute. Ova vrsta podučavanja je put koji adolescente velikom brzinom vodi visokim duhovnim razinama savršenstva i koji stvara sve pretpostavke za uspješan razvoj stečenog razuma.

“Dobar učitelj je onaj koji stvaranjem odgovarajućeg ozračja i prilika uspijeva učenicima pripremiti dobre misaone elemente i olakšati im put do stvaralačkog načina promišljanja, a to je moguće ostvariti ukoliko iskreno i cijelim svojim bićem bude učestvovao u svim djelatnostima učenika i ukoliko bude na vrijeme rješavao i otklanjao sva pitanja i probleme koji se jave. Takav učitelj ne samo da će popločati tlo za pojavu misaonog stvaralaštva svojih učenika, nego će i sam kroz proces analize događaja i rješavanja problema naučiti mnogo toga, tako da će, usto što je učitelj, biti i aktivni učenik tokom nastavnog procesa.”[1]

Stručan i suosjećajan odgajatelj je onaj koji u potpunosti poznaje psihičko i emotivno stanje mladih, te svoj odgoj sprovede tako da se njihova osjećanja upute na pravi put morala i čednosti, te sačuvaju od pošasti neposluha i buntovništva.

“Duša odgajatelja mora biti posebno osjetljiva i spremna za razumijevanje pitanja vezanih za mlade. On mora biti posebno zainteresiran za rad s njima i treba, pored, aktivnog rada na buđenju snaga i sposobnosti mladih, osigurati pogodnu klimu i u pogodno vrijeme pokrenuti njihovu sakupljenu energiju. Istovremeno, on ih mora držati dalje od pretjerivanja koje je svojstveno njihovoj prirodi, što znači, ne dozvoliti da oponašanje izazove otpor, niti gorljivost fanatizam te da se njihova slobodoljubiva duša pretvori u buntovnu i nepokornu. U cilju oblikovanja ličnosti mladih potrebno ih je i potaknuti na djelovanje, ali i podvrgnuti disciplini i redu. Samo pod tim uvjetom će njihove obaveze biti izvršavane, a društvo i država će biti usmjereni na put napretka i uspjeha.”[2]

Moralni odgoj jedan je od osnovnih temelja uzdizanja duha mladih. Obrazovanje i poduka bez odgoja ne mogu iznjedriti čovjeka koji će biti sposoban i stručan u svakom pogledu.

[1] Mukademe bar felsofe-je amūzeš va parvareš, str. 119.

[2] Če midānim? Bolūg, str. 127.