Krasni muhabet doktora i šejha (4)

Dvadeset prvi zu-l-ka'de

Došli smo u deset sati, po dogovoru.

D: Selam alejkum.

Š: Alejkum selam, sabahajrullah.

D: Stvarno je velika sreća da se možemo susretati.

Š: I za mene je to sretna okolnost, no imao bih jednu molbu.

D: Bujrum.

Š: Mislim da je malo teže da se svaki dan sastajemo u isto vrijeme i budemo skupa dva sahata. Ukoliko promjenimo termin i u koliko je moguće da se svaki drugi dan srećemo, mislim da bi to bio bolje.

D: Slažem se. Naprimjer, dogovorimo se za sutra poslije podne namaza. Ići ćemo u moj hotel i kod mene si na ručku. Da upoznaš i moje prijatelje a i da nastavimo svoje razgovore. Po mome mišljenju nakon podne namaza i ručka je dobar termin jer tada nema nekih društvenih obaveza, jer svi se odmaraju.

Š: Uredu, dakle od sutra poslije podne namaza i to jedan dan u tvom a jedan u mom hotelu.

D: Prihvatam. Šta ćemo danas, hoćemo li razgovarati ili ćemo poslije podne namaza?

Š: Pa pošto smo već došli, iskoristimo to. Idemo negdje sjesti.

Otišli smo do jučerašnjeg mjesta, tu je već sjedila nekolicina ljudi. Otišli smo u drugo ćoše i sjeli. Prije nego smo počeli popili smo malo zem-zem vode. No, jedan saudijski šejh da čašu držim u desnoj a ne u lijevoj ruci. Izvinuo sam se i rekao šejhu da je čuvanje sunneta veoma dobra stvar, no ovaj se šejh ufatio za sitnicu, a nema pojma šta se dešava po svijetu, niti ga se to tiče šta se radi po Palestini, Gazzi, Libanu, Iraku i Afganistanu. Oni su poput grupe Hudžetije u Iranu, koji su se za vrijeme šaha umjesto borbe protiv njega borili protiv pepsi cole.

D: Rekli ste da trebate svariti pitanje ashaba. Dokle ste?

Š: Mnogo sam razmišljao, niti sam mogalo lahko porušiti zdanje koje sam gradio trideset godina, niti sam našao valjane odgovore na vaše stavove.

D: Razlika između istraživača i običnog čovjeka je u tome što kada stigne do istine on je prihvata ma koliko da je teška i gorka.

Š: Ne, nisam rekao da nisam prihvatio, već da rušenje starog vjerovanja iziskuje malo vremena.

D: Ja mislim da je ta tema temelj naših brojnih rasprava.

Š: Kako?

D: Jer ukoliko vjerujemo da nemaju svi ashabi potencijal upute i da se ne može osloniti na sve njih, u tom slučaju mnogo stvari je riješeno.

Š: Slažem se.

 

Nisu sahih svi hadisi u šest knjiga Sahiha (sihahu sitte)

D: Danas vam želim postaviti matematičko i statističko pitanje.

Š: Šta vam to znači matematičko i statističko?

D: Statističko i matematičko u vezi sa vjerskim pitanjima.

Š: Doktore, nemojte sa mnom matematičkih tema, nisam studirao matematiku.

D: Nije matematički bukvalno, već želim napraviti poređenje između nekih brojki.

Š: Bujrum.

D: Da li su po vašem mišljenju, svi hadisi koje vi imate sahih, a najvažnija baza predstavljaju hadisi u šest knjiga koje ste nazvali Sahihima?

Š: Jučer ste ashabe izbacili iz pravednosti danas je red na knjige.

D: Nisam sve ashabe izbacio iz pravednosti, već smo zaključili da nisu svi ashabi pravedni. A to ne znači – ne dao Bog – da su svi ashabi licemjeri. I to je bilo na temelju kur'anskih riječi u kojima Bog neke ashabe proglašava nepravdenim, kazavši da su neki ashabi za koje poslanik ne zna, licemjeri.

Š: Šalim se. Stvarno sam i radostan i tužan zbog jučerašnjeg razgovora. Radostan jer sam na temelju vaših dokaza stigao do istine. Tužan sam zbog toga što već četrdeset godina učim taj ajet ali nisam obratio pažnju na taj detalj.

D: Dobro, danas sam pitao o knjigama.

Š: Bujrum.

D: Znači ponavlja svoje pitanje, da li su svi hadisi u najznačajnijim hadiskim knjigama sahih?

Š: Najveća pažnja posvećena je Buhariji i Muslimu zbog toga što su hadisi u njima sahih, mada je moguće u ograničenom vidu da neki hadisi u njima budu slabi/daif.

D: Naprimjer, koji procenat bi mogli predstavljati slabi hadisi?

Š: Nisam pažljivo istražio ali znam da je vrlo malo slabih hadisa u ovim knjigama.

D: Misliš u svih šest knjiga Sahiha ili samo u Buhariji?

Š: Ne, već općenito u većini knjiga. Naravno Musned Ahmeda Hanbela je veoma cijenjen i njegovi hadisi su potpuno dokumentovani.

D: Obično od koga su ovi hadisi prenešeni? To jest ko su prenosioci tih hadisa?

Š: Lanci prenosioca moraju stizati do Poslanika, da to budu njegove riječi ili djela.

D: Da li znate koliko u šest sahiha ima hadisa?

Š: Ne znam, nisam ni obraćao pažnju, no mnogo se hadisa opetuje, tojest mnogo hadisa se nalazi u različitim Sahihima.

D: Dozvolite da postavim matematičko pitanje.

Š: Bujrum.

D: Možete li mi kazati koliko otprilike ima hadisa koje prenose četverica halifa?

Š: Ne znam.

D: Ali znate koliko je koji od halifa bio sa Poslanikom.

Š: Naravno, ono što je poznato je Ebu Bekr 23 godine, Omer 18, Osman 19 i Ali 23 godine.

D: Tačno, a koliko je Ebu Hurejre bio sa Poslanikom?

Š: Ne znam baš tačno ali nije više od četiri-pet godina.

D: Znate da je Ebu Hurejre sedme godine po Hidžri primio islam i da je sa Poslanikom bio do desete godine do Poslanikove smrti, dakle ukupno tri godine. A jedan dio od toga bili su zajedno.

Š: Tačno je, tačno.

D: Dobro, pogledajmo sada koliko je hadisa preneseno od Ebu Bekra, Omera, Osmana i Alija.

Š: Zar ste računali?

D: Nisam ja lično ali u jednoj istraživačkoj knjizi kojoj se može vjerovati sabrani su hadisi prenijeti od Poslanikovih ashaba u šest Sahiha, pa je to razlog da ja postavim ovo svoje pitanje.

Š: Pa koliko je hadisa od četiri halife?

D: Ebu Bekr 142, Omer 527, Osman 146 i Ali 537.

Š: Čudno, to nije veliki broj, ali ja sam se i nadao da bude otprilike tako.

D: Ali Ebu Hurejre, dakle ashab koji je s Poslanikom bio svega tri godine,prenosi 5374 hadisa. Možete li mi kazati kako to da je Poslanik u njegovom prisustvu toliko pričao da je samo on to čuo a četverica halifa nisu?

Š: Ponovo ste stavili prst na bolno mjesto.

D: Samo pitam.

Š: Tačno je i to je pitanje koje se već dugo vremena nameće i meni i velikom broju alima. Zašto se toliki broj hadisa prenosi od Ebu Hurejre, ali ne i od ostalih, pa čak se ni od ummu-l-mu'minina Aiše, Poslanikove supruge koja je živjela s Poslanikom u kući ne prenosi toliko hadisa.

D: Dobro i kakav je odgovor dat na to pitanje?

Š: Nikada nisam čuo ispravan odgovor, osim toga da kažu kako je Ebu Hurejre težio ka tome da pita i prenosi hadise.

D: Da li vi lično s ovim ciframa prihvatate to da je razlog tolikog broja hadisa zbog njegove težnje?

Š: Diskutabilna je to stvar.

D: Po mom mišljenju ukoliko u ovoj statistici malo razmislimo o ispravnosti Ebu Hurejrinih predaja bio bi riješen veliki broj šiijsko sunijskih razilaženja.

Š: Nije nemoguće, ali ukoliko postupimo na taj način, onda u Sahihima neće ostati veliki broj sahih hadisa.

D: Dobro, nalazimo se pred dvije zbilje, a obje su ispravne.

1. U usporedbi sa hulefai rašidinima s tako velikim brojem hadisa prenesenih od Ebu Hurejre, postoji mjesta za ozbiljno razmatranje o ispravnosti istih.
2. Većina hadisa Sahih knjiga su od Ebu Hurejre.

Š: To je gorka zbilja koju je teško akceptirati, no njeno neprihvatanje ne slaže se sa naukom i razumom.

D: Kratak pregled Ebu Hurejrinih hadisa pokazuje nam da je većina istih utemeljena na fabrikaciji u zavisnosti od potreba u periodu hilafeta, posebno za vrijeme Muavije i da su rezultat Ebu Hurejrinog uma. Za rezultat većina tih hadisa je suprotna ostalim Poslanikovim hadisima.

Š: Nažalost, Ebu Hurejrini hadisi imaju dosta oprečnosti.

D: No moramo kazati da su ti fabricirani hadisi promjenili sudbinu islama.

Š: Moguće je da to bude ispravno, no veoma je teško povući liniju razdvajanja između hadisa Ebu Hurejre koji su ispravni i koji to nisu.

D: Nije neophodno tragati za njima. Jer usporedbom vremena kojeg su halife provele sa Poslanikom i koje je Ebu Hurejre proveo s njim vidjet ćemo da realan broj hadisa koji se mogao prenijeti od njega i nema nekog uticaja na vjeru. Naprimjer Ebu Bekr je bio s Poslanikom 23 godine a Ebu Hurejre 3. Prema tom omjeru ukoliko je Ebu Bekr prenio 142 hadisa, onda bi Ebu Hurejre trebao prenijeti 20 hadisa, što je zanemarljiv broj  hadisa.

Š: Da, 20 hadisa i nema neku značajnu ulogu. Međutim ukoliko naši mladi studenti obrate pažnju na ovu statistiku onda svi hadisi šest Sahiha bivaju dovedeni u pitanje.

D: Stiče se dojam da sve ono što dolazi u pitanje nije ni bitno, već važno je da islam, Kur'an i Poslanik ne dođu u pitanje. Jer veliki broj stvari u Ebu Hurejrinim hadisima je upitan u umovima bistrih mlatih studenata islamskih znanosti.

Š: U potpunosti se slažem s tim.

D: Kada smo već stigli dovde nije loše da pogledamo u vaše knjige šta govore o ispravnosti Ebu Hurejrinih hadisa.

Š: I ja sam vidio neke stvari.

D: Ovi slučajevi su veći od stvari. Obratite pažnju na ove slučajeve u mom laptpopu:

1. U Et-Tabekatu-l-kubra, sv. 4, str. 335 i u Sijeru E'alami-n-nubela, sv. 2, str. 615, u Futuhu-l-buldanu, sv. 1, str. 100 u Ensabu-l-ešrafu, sv. 3, str. 414, u -Ikdu-l-feridu, sv. 1, str. 13, kaže se da je Ebu Hurejre krao iz Bejtu-l-mala. Omer ibn Hattab je rekao: “O Allahov neprijatelju, i neprijatelju Kur'ana, ukrao si Allahov imetak.”
2. U Sijeru e'alamu-l-nubela, sv. 2, str. 604, zatim Hakim u Mustedreku, sv. 3, str. 582, hadis 6160, kaže da Aiša govori Ebu Hurejri: “Kakve nam to hadise prenosiš od Poslanika. Zar si ti čuo nešto što mi nismo čuli, ili si vidio nešto što mi nismo vidjeli?”
3. U Sijeru e'alamu-l-nubela, sv. 2, str. 604, Mervan ibn Hakem govori Ebu Hurejri: “Ljudi govore: “Prenosiš mnoštvo hadisa od Poslanika a zaista si kratko bio s njim prije smrti.”
4. U El-Metalibu el-‘alije, sv. 9, str. 205, kaže se: “Ebu Hurejre nekada kaže: “Obavijestio me moj prijatelj Ebu Kasim.” No, Ali, a.s., mu je zabranio da to govori rekavši mu: “Kada je to on (Poslanik) bio tvoj prijatelj?”
5. U El-Metalibu el-‘alije, sv. 9, str. 205, Fahru Razi kaže: “Veliki broj ashaba su pobijali Ebu Hurejru, između ostalog jedan primjer: Ebu Hurejre je prenio da je Poslanik, s.a.v.a., kazao: “Ko osvane džunup, pa za njega nema posta.” Pa su pitali Aišu i Ummi Selemu. On rekoše: “Osvanuo bi Poslanik tako a onda bi postio.” Pa reče Ebu Hurejre: “Njih dvije to bolje znaju. O tome me obavijestio Fadl ibn Abbas. A svi se slažu u tome da je tada Fadl ibn Abbas bio mrtav.”
6. U El-Metalibu el-‘alije, sv. 9, str. 205, Ibrahim Neha'i kaže: “Naši prijatelji nisu pridavali pažnju Ebu Hurejrinim hadisima.”
7. U Ibn Asakirinom Tarihu, sv. 19, str. 122, kaže se: “Nisu uzimali od Ebu Hurejre hadise osim onih o Džennetu i Vatri.”

Š: Dragi doktore, dosta je. Ovi primjeri su bili važni, mada je i onaj argument statistike bio dovoljan da se odbije ispravnost Ebu Hurejrinih hadisa.

D: Dobro. Hvala Bogu da nam je ovo postalo jasno. Imam li vremena da počnem s novim pitanjem?

Š: Vremena ima, ali zašto samo vi da postavljate pitanja, dozvolite mi da i ja pitam.

D: Biće mi drago, izvolite, samo imajte na umu da sam ja ekspert tehnike i inžinjeringa a ne vjerski stručnjak, a vi ste vjerski alim.

Š: Ja vas u potpunosti smatram stručnjak u vjerskim znanjima i dozvolit ću sebi da te pitam o šiijama, pa da ako Bog da i meni neke stvari postanu jasne.

D: Realnost je da nisam vjerski stručnjak, ali sam malo iščitavao kako bih mogao braniti svoje vjerovanje.

Š: Ove informacije su mi veoma interesantne. Pa da postavim pitanje.

D: Bujrum.

Š: Da biste odbacili Ebu Hurejrine hadise pozvali ste se na hadise četverice halifa, da li ih zbilja smatrate Poslanikovim halifama?

D: Ukoliko se slažete ja bih ovu temu da ostavimo kada budemo imali više vremena jer namaz je blizu pa možemo o nečemu kraćem razgovarati.

Š: Važi, ali ovo mi pitanje morate u pogodno vrijeme objasniti.

D: Obavezno, pošto i ja o tome imam dosta za kazati.