Razum

Razum

On daruje mudrost onome kome On hoće, a onaj kome je mudrost darovana – darovan je blagom neizmjernim. A shvatiti mogu samo oni koji su razumom obdareni.[1]

I reći će: “Da smo slušali ili razmišljali, ne bismo među stanovnicima Džehennema bili!”[2]

1. Poslanik, s.a.v.a.: “Čovjekov oslonac je njegov razum: nema vjere ko nema razuma.”[3]

2. Imam Ali, mir s njim: “Allah ne daruje čovjeku razum, a da ga njime neće izbaviti jednoga dana.”[4]

3. Imam Ali, mir s njim: “Razum je najčvršći stub.”[5]

4. Imam Ali, mir s njim: “Razum udaljava od pokuđenih, a naređuje dobra djela.”[6]

5. Imam Ali, mir s njim: “Razum uređuje svaku stvar.”[7]

6. Imam Ali, mir s njim: “Razum je onaj koji uzdiže do blaženstva.”[8]

7. Imam Ali, mir s njim: “Razum je glasnik istine.”[9]

8. Imam Ali, mir s njim: “Zaista je razum najveće bogatstvo.”[10]

9. Imam Ali, mir s njim: “Razum je vjernikov prisni prijatelj.”[11]

10. Imam Bakir, mir s njim: “Nema nesreće kao što je bezumnost.”[12]

11. Imam Sadik, mir s njim: “Zaista je Allah Svevišnji stvorio razum, a to je prvi duhovni stvor kojeg je On stvorio od svjetlosti, s desne strane Prijestolja.”[13]

12. Imam Sadik, mir s njim: “Allah Svevišnji stvorio je razum od četiriju stvari: znanja, moći, svjetla i volje za naredbom, pa ga je učinio postojanim uz znanje i stalno smještenim u Svijetu duhovnih nebesa (melekut).”[14]

13. Imam Sadik, mir s njim: “Nema bogatstva blagorodnijeg od razuma niti siromaštva jadnijeg od bezumnosti.”[15]

14. Imam Sadik, mir s njim: “Nema korisnijeg imetka od razuma.”[16]

15. Imam Sadik, mir s njim: “Razum je vjernikov vodič.”[17]

16. Imam Kazim, mir s njim, u savjetima Hišamu ibn Hakemu: “O Hišame, među robovima nije podijeljeno ništa vrjednije od razuma. San razboritog čovjeka vrjedniji je od noćnog bdijenja neznalice. Nije Allah Svevišnji odabrao poslanika, a da nije bio razuman do te mjere da mu je razboritost vrjednija od svih napora onih koji se trude doći do zaključka. Čovjek nije izvršio ni jednu

zapovijest Božiju sve dok je ne razumije.”[18]

17. Imam Rida, mir s njim: “Prijatelj svakog vjernika je njegov razum, a neprijatelj je njegovo neznanje.”[19]

Uloga razuma u kazni i nagradi

1. Poslanik, s.a.v.a., skupini ljudi koji su hvalili nekog čovjeka: “Kakav je s razumom?” Rekoše: “O poslaniče, mi ti govorimo o njegovom zalaganju u ibadetu i o njegovim dobrim djelima, a ti nas pitaš o njegovom razumu?!” Reče im poslanik: “Uistinu, glup čovjek, usljed svoje gluposti, čini djela gora od razvratnika, i zaista se čovjek na Sudnjem danu penje na stepene i dostiže blizinu Božiju u mjeri svoje razumnosti.”[20]

2. Poslanik, s.a.v.a.: “Zaista se svako dobro doseže putem razuma i nema vjere onaj koji nema razuma.”[21]

3. Imam Hasan, mir s njim: “Razumom se postižu oba svijeta. Ko je lišen razuma, lišen je obaju svjetova.”[22]

4. Imam Bakir, mir s njim: “Pošto je stvorio razum, Allah mu reče: ‘Pristupi!’, pa on pristupi. Zatim mu reče: ‘Okreni se!’, pa se on okrenu. Tada reče Allah Svevišnji: ‘Tako mi veličanstva i ljepote Moje, nisam stvorio stvorenje bolje od tebe![23] Tebi naređujem i tebi zabranjujem! Tebe nagrađujem i tebe kažnjavam!’”[24]

5. Imam Bakir, mir s njim, od onoga što je objavljeno Musau, mir s njim: “Ja svoje robove kažnjavam u mjeri u kojoj Sam im dao razum.”[25]

6. Imam Bakir, mir s njim: “Našao sam u Alijevoj knjizi da je vrijednost svakog čovjeka u mjeri njegove spoznaje. Zaista se Uzvišeni Allah obračunava s ljudima na osnovu mjere u kojoj im je dao razuma na Dunjaluku.”[26]

7. Imam Kazim, mir s njim: “Ko želi bogatstvo bez imetka, srce slobodno od zavidnosti i zdravu vjeru, neka ponizno traži od Allaha Svevišnjeg da mu upotpuni razum.”[27]

Razum kao dokaz

1. Imam Kazim, mir s njim: “Zaista Allah, dž.š., ima dva dokaza protiv ljudi: vanjski i unutrašnji. Vanjski dokaz predstavljaju poslanici, vjerovjesnici i imami, a unutrašnji dokaz je razum.”[28]

2. Imam Kazim, mir s njim, u uputi Hišamu ibn Hakemu: “Uzvišeni je poslao vjerovjesnike i poslanike da bi ljudima ukazali na Boga, pa oni koji se najbolje odazovu najbolje će i spoznati. Najučeniji o Bogu od ljudi je onaj koji je najrazboritiji. Onaj koji ima najpotpuniji razum ima najveći stepen i na Dunjaluku, i na Ahiretu.”[29]

Tumačenje razuma

1. Poslanik, s.a.v.a.: “Zaista je razum sputavanje neznanja, a nefs je poput najneukrotivije životinje, pa ukoliko ga ne sputaš, besciljno će lutati.”[30]

2. Poslanik, s.a.v.a.: “Razum je svjetlo koje Allah stvori za čovjeka i učini svjetionikom srca, da bi se njime spoznala razlika između svijeta vidljivog i Božanskih tajni.”[31]

3. Imam Ali, mir s njim: “Znanje je da govoriš ono što spoznaš i da radiš ono što govoriš.”[32]

4. Imam Ali, mir s njim: “Znanje je pohranjivanje iskustava, a najbolje je ono iskustvo koje te savjetuje.”[33]

5. Imam Ali, mir s njim: “Razum je dvojak: urođeni i stečeni, a oba donose korist.”[34]

6. Imam Hasan, mir s njim, kada je upitan o razumu: “Ispijati čaše gorčine sve dok se ne pojavi prilika.”[35]

7. Imam Hasan, mir s njim, kada ga je otac upitao u vezi s razumom: “Da ti srce čuva sve ono što mu daš na čuvanje.”[36]

Odlike razumnog

1. Poslanik, s.a.v.a.: “Odlika razumnog je da se strpi na neuko ponašanje prema njemu; da oprosti onome ko mu je nanio nepravdu; da bude skroman prema podređenim; da pretekne onoga ispred sebe u traženju dobra; da razmisli kada želi govoriti, pa ukoliko bude dobro, pričat će i okoristiti se, a ukoliko bude loše, šutjet će i spasiti se; da se utječe Allahu kada se susretne sa smutnjom i da zadrži svoju ruku i svoj jezik; da zgrabi vrlinu kada je vidi; da ga ne napušta stid; da ga ne obuzima pohlepa. To je deset odlika po kojima se prepoznaje razuman čovjek.”[37]

2. Poslanik, s.a.v.a.: “Najrazumniji čovjek je onaj koji je najstrpljiviji u saobraćanju sa ljudima.”[38]

3. Imam Ali, mir s njim: “Grudi pametnog su riznica njegove tajne.”[39]

4. Imam Ali, mir s njim, kada bijaše upitan o mudrom: “To je onaj koji stvari postavlja na njihova mjesta.” Potom mu bijaše rečeno: “Opiši nam neznalicu!” On reče: “Već sam to učinio.”[40]

5. Imam Sadik, mir s njim: “Mudar čovjek neće biti ujeden dva puta iz iste rupe.”[41]

6. Imam Sadik, mir s njim, kada je bio upitan u vezi s razumom: “To je ono čime se robuje Milostivom i čime se stiču dženneti.” Kaže prenosilac: “Rekoh: ‘A onaj što je bio kod Muavije?’ Imam odgovori: ‘To je prepredenost, to je opakost. Slično je razumu, ali nije razum.’”[42]

7. Imam Sadik, mir s njim: “Mudar čovjek mora poznavati svoje vrijeme, raditi svoj posao i čuvati svoj jezik.”[43]

8. Imam Kazim, mir s njim: “Zaista mudar čovjek ne govori onome za koga zna da će ga opovrgnuti, ne traži od onoga za kojeg zna da će mu uskratiti, ne obećava ono što mu nije u moći, ne nada se onome za šta će biti koren, ne pristupa onome za šta zna da nije dorastao.”[44]

9. Imam Kazim, mir s njim: “Zaista, razuman je zadovoljan s najmanje Dunjaluka uz mudrost, a nije zadovoljan s najmanje mudrosti uz Dunjaluk.”[45]

Šta uvećava pamet

1. Imam Ali, mir s njim: “Pamet je poticaj koji se uvećava znanjem i iskustvom.”[46]

2. Imam Ali, mir s njim: “Napuštanjem beskorisnih poslova upotpunit će se tvoja pamet.”[47]

3. Imam Husejn, mir s njim, kada je u prisustvu Muavije spomenuta pamet: “Neće se upotpuniti pamet, osim slijeđenjem Istine.” Na to reče Muavija: “U vašim grudima je samo jedna stvar – Istina.”[48]

4. Imam Sadik, mir s njim: “Učestalo naučno razmišljanje gradi razum.”[49]

5. Imam Sadik, mir s njim: “Učestalo mudro razmišljanje oplođuje razum.”[50]

6. Imam Sadik, mir s njim: “Potpunost pameti je u trima stvarima: u skrušenosti prema Allahu, u lijepom uvjerenju i u šutnji – osim u dobru.”[51]

Šta je mjerilo pameti

1. Poslanik, s.a.v.a.: “Znajte da je od znakova pameti odmicanje od svijeta privida, a pristupanje svijetu vječnosti, pripremanje prtljaga za stanovanje u mezaru i pripravnost za Dan proživljenja.”[52]

2. Imam Ali, mir s njim: “Iz priče svakog čovjeka može se vidjeti njegova pamet.”[53]

3. Imam Ali, mir s njim: “Govor je tvoj tumač razuma tvog, a ono što napišeš najbolje govori o tebi.”[54]

4. Imam Ali, mir s njim: “Šest stvari otkriva pamet ljudi: širokogrudost umjesto srdžbe, strpljivost u strahu, umjerenost u želji, bogobojaznost u svakom stanju, lijepo ophođenje sa ljudima i manjak prepirke.”[55]

5. Imam Ali, mir s njim: “Šest stvari otkriva pamet muškaraca: druženje, trgovina, vladavina, povučenost, bogatstvo i siromaštvo.”[56]

6. Imam Ali, mir s njim: “Pri iznenadnom govoru otkriva se pamet ljudi.”[57]

7. Imam Ali, mir s njim: “Čovjekov nastup je mjera njegove pameti.”[58]

8. Imam Ali, mir s njim: “Mnogo ispravnih djela svjedoči o velikoj pameti.”[59]

9. Imam Ali, mir s njim: “Kada se upotpuni razum, umanji se go vor.”[60]

10. Imam Ali, mir s njim: “Kome se upotpuni razum, taj prezire strasti.”[61]

Šta slabi razum

1. Imam Ali, mir s njim: “Strasti i poroci razlog su gubitka pameti.”[62]

2. Imam Ali, mir s njim: “Razum strada u traženju prvenstva.”[63]

3. Imam Ali, mir s njim: “Ushićenost sobom upućuje na slabu pamet.”[64]

4. Imam Ali, mir s njim: “Ko se druži s neznalicom, umanji mu se pamet.”[65]

5. Imam Ali, mir s njim: “Ne našali se čovjek, a da ne okrnji dio svoga razuma.”[66]

6. Imam Ali, mir s njim: “Ko napusti slušanje pametnih ljudi, splasne mu razum.”[67]

7. Imam Bakir, mir s njim: “Kada u srce čovjeka uđe bilo šta od oholosti, okrnji mu se razum.”[68]

Šta ukazuje na slabu pamet

1. Imam Ali, mir s njim: “Kada se umanji pamet, uveća se nametljivost.”[69]

2. Imam Ali, mir s njim: “Kome se umanji pamet, govor mu postane ružan.”[70]

3. Imam Ali, mir s njim: “Druženje s neznalicama je zbog manjka pameti.”[71]

4. Imam Ali, mir s njim: “Mnoštvo želja proističe iz slabosti razuma.”[72]

Plod pameti

1. Imam Ali, mir s njim: “Plod pameti je postojanost.”[73]

2. Imam Ali, mir s njim: “Plod pameti je vezanost za istinu.”[74]

3. Imam Ali, mir s njim: “Plod pameti je obuzdavanje strasti i odvratnost prema Dunjaluku.”[75]

4. Imam Ali, mir s njim: “Pamet je drvo čiji su plodovi stid i darežljivost.”[76]

Neprijatelj razuma

1. Imam Ali, mir s njim: “Strast je neprijatelj razuma.”[77]

2. Imam Ali, mir s njim: “Koliko je samo razumâ potčinjenih vodstvu strasti!”[78]

3. Imam Ali, mir s njim: “Naredio je Allah, dž.š., napuštanje pijenja alkohola radi očuvanja pameti.”[79]

4. Imam Ali, mir s njim: “Znajte da nadanje čini razum nemarnim i potiskuje sjećanje na Boga.”[80]

5. Imam Sadik, mir s njim: “Strast vreba, a pamet je pospana.”[81]

---

[1] El-Bekare, 269.

[2] El-Mulk, 10.

[3] Revdatul-va‘izin, 9.

[4] Nehdžul-belaga, mudrost 407.

[5] Gurerul-hikem, 475.

[6] Isto, 1250.

[7] Isto, 404.

[8] Isto, 1325.

[9] Isto, 272.

[10] Nehdžul-belaga, mudrost 38.

[11] Tuhaful-‘ukul, 203.

[12] Isto, 286.

[13] El-Hisal, 589/13.

[14] El-Ihtisas, 244.

[15] El-Kafi, 1/29/34.

[16] El-Ihtisas, 246.

[17] El-Kafi, 1/25/24.

[18] Tuhaful-‘ukul, 397.

[19] El-Kafi, 1/11/4.

[20] Medžme‘ul-bejan, 10/487.

[21] Tuhaful-‘ukul, 54.

[22] Kešful-gumme, 2/197.

[23] U jednoj predaji se kaže: “Draže od tebe.” U drugoj pak: “Kod Mene omiljenijeg od tebe nema.” U jednoj predaji stoji: “Nisam stvorio stvorenje da Mi je od tebe draže.” Također: “Nisam stvorio stvorenje koje je od tebe bolje, koje je Meni poslušnije, koje je od tebe višega stepena, časnije od tebe i od tebe draže.” U sljedećoj stoji: “Zatim Allah Svevišnji reče: ‘Stvorio sam te uzvišenim stvorenjem i boljim od svih stvorenja.’” Također nalazimo: “Nisam stvorio uzvišenije i poslušnije stvorenje od tebe.”

[24] El-Kafi, 1/26/26.

[25] El-Mehasin, 1/308/608.

[26] Me‘anil-ahbar, 1/2.

[27] El-Kafi, 1/18/12.

[28] Isto, 1/16/12.

[29] Isto, 1/16/12.

[30] Tuhaful-‘ukul, 15.

[31] ‘Avalil-leali, 1/248/4.

[32] Gurerul-hikem, 2141.

[33] Nehdžul-belaga, pismo 31.

[34] Metalibus-seul, 49.

[35] Me‘anil-ahbar, 240/1.

[36] Isto, 401/62.

[37] Tuhaful-‘ukul, 28.

[38] Emalis-Saduk, 28/4.

[39] Nehdžul-belaga, mudrost 6.

[40] Isto, mudrost 235.

[41] El-Ihtisas, 235.

[42] El-Kafi, 1/11/3.

[43] Isto, 2/116/20.

[44] Tuhaful-‘ukul, 390.

[45] El-Kafi, 1/17/12.

[46] Gurerul-hikem, 1717.

[47] Gurerul-hikem, 4291.

[48] A‘lamud-din, 298.

[49] Ed-Da‘vat, 221/603.

[50] Tuhaful-‘ukul, 364.

[51] El-Ihtisas, 244.

[52] A‘lamud-din, 333.

[53] Gurerul-hikem, 10957.

[54] Nehdžul-belaga, mudrost 301.

[55] Gurerul-hikem, 5608.

[56] Isto, 5600.

[57] Isto, 6221.

[58] Isto, 5422.

[59] Isto, 7091.

[60] Nehdžul-belaga, mudrost 71.

[61] Gurerul-hikem, 8226.

[62] Gurerul-hikem, 5180.

[63] Isto, 5901.

[64] Kenzul-fevaidi lil-Keradžeki, 1/200.

[65] Isto, 1/199.

[66] Nehdžul-belaga, mudrost 450.

[67] Kenzul-fevaidi lil-Keradžeki, 1/199.

[68] Biharul-envar, 78/186/16.

[69] Gurerul-hikem, 4043

[70] Isto, 7985.

[71] Isto, 9299.

[72] Isto, 7093.

[73] Isto, 4589.

[74] Isto, 4602.

[75] Isto, 4654.

[76] Isto, 1254.

[77] Metalibus-seul, 56.

[78] Nehdžul-belaga, mudrost 211.

[79] Isto, mudrost 252.

[80] Isto, govor 86.

[81] Ed-Durretul-bahire, 31.