Kur’an i događaj Gadira
Kur’an i događaj Gadira
U vezi s događajem Gadira, pored ajeta tablig, tj. 67. ajeta sure Maide’:
يَا أَيُّهَا الرَّسُولُ بَلِّغْ مَا أُنزِلَ إِلَيْكَ مِن رَّبِّكَ وَإِن لَّمْ تَفْعَلْ فَمَا بَلَّغْتَ رِسَالَتَهُ
O Poslaniče, kazuj ono što ti se objavljuje od Gospodara tvoga, – ako ne učiniš, onda nisi dostavio poslanicu Njegovu.
objavljena su još dva ajeta koja su ovom događaju obezbijedila vječnost. Ta dva ajeta su sljedeća:
- ajet o upotpunjenju vjere
- ajet o traženju kazne
Sada ćemo govoriti o oba ova ajeta.
الْيَوْمَ يَئِسَ الَّذِينَ كَفَرُواْ مِن دِينِكُمْ فَلاَ تَخْشَوْهُمْ وَاخْشَوْنِ الْيَوْمَ أَكْمَلْتُ لَكُمْ دِينَكُمْ وَأَتْمَمْتُ عَلَيْكُمْ نِعْمَتِي وَرَضِيتُ لَكُمُ الإِسْلاَمَ دِينًا
Danas su nevjernici izgubili svaku nadu da ćete vi otpasti od svoje vjere, zato se ne bojte njih – već se bojte Mene. Sada sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera.
(Maida’, 3)
Pažljivo iščitavanje sadržaja ajeta o upotpunjenju vjere daje nam do znanja da se na dan spuštanja ovog ajeta zbio izuzetno veliki događaj zbog koga je neprijatelj izgubio nadu u pobjedu nad islamom, što je uzrokovalo usavršavanje vjere i upotpunjenje Gospodareve duhovne blagodati. Sada trebamo vidjeti koji dan može u sebi nositi takvo beznađe, a zatim ga s tim njegovim karakteristikama i znakovima predočiti historiji.
- Može li dan osvajanja Mekke imati takve karakteristike?
Zasigurno ne, jer su tog dana ugovori između muslimana i mušrika još uvijek bili na snazi, a obred hadždža se još uvijek obavljao kao u džahilijetsko vrijeme. Jedan dio propisa objavljen je naknadno. S tog aspekta gledano, niti je beznađe tada bilo savladalo nevjernike tog područja, niti je vjera (u smislu pojašnjavanja njenih ogranaka i učvršćivanja njenih temelja) bila upotpunjena.
- Može li dan obznanjivanja odricanja od mušrika biti manifestacija takvoga dana, pod pretpostavkom da su u tom danu mušrike također savladali beznađe i očaj?
Opet kažemo ne, jer se do toga dana nije završilo pojašnjavanje vjere u smislu (pojašnjavanja) propisa. Dokaz za to je činjenica da je dio “šerijatske kazne”, “odmazde” i propisa vezanih za “kelale” objavljen nakon obznanjivanja odricanja. Jer znak za taj dan nije samo beznađe nevjernika već beznađe zbog upotpunjenja vjere, a na dan obznanjivanja odricanja beznadežnost nevjernika nije uzrokovalo upotpunjenje vjere.
Sada trebamo vidjeti koji dan jest bio dan koji je u sebi nosio ovu izuzetno vrijednu i radosnu vijest. Jedna skupina ima mišljenje da je taj dan Dan arafe, 10. godine po hidžri, u historiji poznat kao Oprosni hadž, ali kad pogledamo ostale historijske događaje, saznajemo da se ove dvije izuzetno vrijedne radosne vijesti nisu desile u tom danu. Pitanje beznađa i očaja može se predstaviti (razmatrati) u dva oblika:
- Beznađe Kurejšija i mušrika Arapskog poluotoka
Ovo beznađe je zahvatilo mušrike i ostvarilo se prije ovoga dana. Kurejšije su na dan osvajanja Mekke, a ostali mušrici na dan obznanjivanja odricanja, bili potpuno izgubili nadu da će pobijediti islam. U tom slučaju ne bi bilo ispravno da kažemo da su tek na Dan arafe 10. godine po hidžri na Oprosnom hadždžu mušrici zapali u beznađe jer se to zapravo desilo nešto više od godinu dana prije toga.
- Beznađe svih nevjernika na zemlji do tog dana nije se bilo pretvorilo u takav očaj
Što se tiče pitanja upotpunjenja vjere, trebamo reći da, ako se pod “vjerom” podrazumijevaju propisi i ogranci vjere, onda “dosije (knjiga)” pojašnjavanja Božijih propisa nikako nije zatvorena na Dan arafe. Štaviše, jedan dio propisa vezanih za kamatu, nasljedstvo… objavljen je nakon Dana arafe i Oprosnog hadždža.
Jedini dan koji može u sebi objediniti ove dvije radosne vijesti od Boga jeste Dan Gadira u kojem je određivanjem Poslanikovog nasljednika i beznađe savladalo neprijatelje, a i Božija vjera je upotpunjena. Naravno, pod očajem mislimo na poseban oblik beznađa koje je uzrokovano upotpunjenjem vjere, a pod upotpunjenjem vjere mislimo na upotpunjenje njenih temelja i uspostavljanje jamca njenog opstanka, a ne pojašnjavanje sporednih stvari i nekih detalja.
