Pokajanje

Autor: Muhammed Muhammedi Rejšahri
Izvor: Mjera mudrosti
Share

Pokajanje

On prima pokajanje od robova Svojih i prašta hrđave postupke i zna šta radite.[1]

1. Božiji Poslanik, s.a.v.a.: “Pokajanje pokriva ono što je bilo prije.”[2]

2. Božiji Poslanik, s.a.v.a.: “Onaj koji se pokaje zbog grijeha je kao onaj koji uopće nema grijeha.”[3]

3. Imam Ali, mir s njim: “Pokajanje čisti srca i sapire grijehe.”[4]

  

Položaj pokajnika

Allah zaista voli one koji se često kaju i voli one koji se mnogo čiste.[5]

1. Božiji Poslanik, s.a.v.a.: “Nema draže stvari Allahu od vjernika koji se kaje i vjernice koja se kaje.”[6]

2. Božiji Poslanik, s.a.v.a.: “Svi potomci Ademovi čine greške, a najbolji od njih je onaj koji se kaje.”[7]

3. Božiji Poslanik, s.a.v.a.: “Allah se više obraduje pokajanju Svoga roba nego što se obraduje nerotkinja kada rodi dijete, čovjek kada nađe izgubljenu stvar ili žedan kada naiđe na vodu.”[8]

  

Oni koji se kaju

Oni se kaju, i Njemu klanjaju, i Njega hvale, i poste, i molitvu obavljaju.[9]

1. Božiji Poslanik, s.a.v.a.: “Četiri su znaka pokajnika: iskrenost djela radi Allaha, napuštanje krivde, prihvatanje istine i pohlepa za dobrim.”[10]

2. Imam Ali, mir s njim, opisujući one koje se kaju: “Pred očima i srcima svojim predočavaju stabla svojih grijeha koja zalijevaju suzama pokajanja. Ona im rađaju plodove spasa i smiraja što uzrokuje zadovoljstvo i počast.”[11]

3. Imam Zejnu-l-Abidin, mir s njim, u jednom od svojih obraćanja Allahu moli: “Učini me od onih koji su raskinuli vatrene zavjese strasti polijevajući ih suzama pokajanja, i koji su oprali posude svoga neznanja bistrom vodom života.”[12]

 

Primanje pokajanja

On prima pokajanje od robova Svojih i prašta hrđave postupke.[13]

1. Imam Ali, mir s njim: “Kome je dato pokajanje, nije mu uskraćeno primanje, a kome je dato traženje oprosta, nije mu uskraćen oprost.”[14]

 

Kada je primljeno pokajanje?

Uzaludno je kajanje onih koji čine hrđava djela, a koji, kad se nekom od njih približi smrt, govore: “Sad se zaista kajem!” a i onima koji umru kao nevjernici.[15]

1. Božiji Poslanik, s.a.v.a.: “Ko se pokaje prije nego što vidi kaznu, Allah mu prihvata pokajanje.”[16]

2. Imam Bakir, mir s njim: “Kada duša stigne dovde (a pokazao je rukom na grlo), nema pokajanja za učenjaka, dok za neznalicu ima.”[17]

3. Imam Rida, mir s njim, na pitanje o razlogu potapanja Faraona od strane Allaha kada je iskazao vjerovanje u Njega i potvrdio Njegovo jedinstvo, rekao je: “Zato što je on uzvjerovao kada je vidio nesreću i kaznu, a vjerovanje pri viđenju nesreće nije prihvaćeno.”[18]

 

Grižnja savjesti je vrsta pokajanja

1. Božiji Poslanik, s.a.v.a.: “Grižnja savjesti je vrsta pokajanja.”[19]

2. Imam Ali, mir s njim: “Pokajanje zbog greške je traženje oprosta.”[20]

3. Imam Ali, mir s njim: “Kajanje srcem briše grijehe.”[21]

  

Pohvalnost priznanja grijeha

A ima i drugih koji su grijehe svoje priznali, i koji su dobra djela s drugim koja su hrđava izmiješali, njima će, može biti, Allah oprostiti jer Allah prašta i samilostan je.[22]

1. Imam Ali, mir s njim: “Grješnik koji priznaje grijehe bolji je od pokornog koji se oholi zbog svojih djela.”[23]

2. Imam Bakir, mir s njim: “Tako mi Allaha, grijeha će se spasiti samo onaj koji ga prizna.”[24]

3. Imam Bakir, mir s njim: “Tako mi Allaha, Uzvišeni Allah ne traži od ljudi ništa osim dvije osobine: da Mu priznaju blagodati, da bi im ih On uvećao, i da Mu priznaju grijehe, da bi im ih oprostio.”[25]

  

Stubovi pokajanja

A onome ko se poslije nedjela svoga pokaje i popravi se – Allah će sigurno oprostiti. Allah doista prašta i samilostan je.[26]
Ja ću sigurno oprostiti onome koji se pokaje i uzvjeruje i dobra djela čini, i koji zatim na Pravom putu istraje.[27]

1 Imam Ali, mir s njim: “Pokajanje je utemeljeno na četiri stuba: kajanju srcem, traženju oprosta jezikom, činjenju djela organima tijela i odlukom da se ne vrati (griješenju).”[28]

2. Veheb ibn Abdu Rabbih prenosi od jednog velikana Naha‘a: “Pitao sam Ebu Džafera (Imam Bakir): ‘Ja sam namjesnik od vremena Hadžadža sve do danas. Da li se moje pokajanje prihvata?’ Imam je šutio. Potom sam ponovio moje pitanje. Imam reče: ‘Ne, sve dok ne vratiš svakome njegovo pravo.’”[29]

  

Vrste pokajanja

1. Božiji Poslanik, s.a.v.a.: “Pokaj se za svaki grijeh, za skriveni skriveno, za javni javno.”[30]

  

Iskreno pokajanje

O vi koji vjerujete, učinite pokajanje Allahu iskreno.[31]

1. Božiji Poslanik, s.a.v.a.: “Iskreno pokajanje je: grižnja savjesti kada se desi grijeh, traženje oprosta od Allaha, a potom odluka da se nikada ne vrati tom grijehu.”[32]

2. Imam Hadi, mir s njim, na pitanje o iskrenom pokajanju: “Da nutrina bude kao vanjština, pa da bude čak i bolja od toga.”[33]

 

Odlaganje pokajanja

1. Imam Ali, mir s njim: “Kada učiniš grijeh, požuri da ga izbrišeš pokajanjem.”[34]

2. Imam Ali, mir s njim: “Onaj koji odgađa pokajanje je u najvećoj opasnosti od pristizanja smrtnog časa.”[35]

3. Imam Dževad, mir s njim: “Odgađanje pokajanja je samoobmana, a produživanje odgađanja je smetenost.”[36]

 

Lakše od pokajanja

1. Isa, a.s.: “Onaj ko nije dužan ljudima bezbrižniji je i ima manje brige od onoga koji je dužan, pa makar i vratio svoj dug na vrijeme. Isto tako, onaj koji nije učinio grijeh bezbrižniji je od onoga koji je učinio grijeh, pa čak i kada je učinio iskreno pokajanje i vratio se Allahu.”[37]

2. Imam Ali, mir s njim: “Lakše je napustiti grijeh nego tražiti oprost.”[38]

 

Allahovo prikrivanje pokajnika

  1. Imam Ali, mir s njim: “Onome ko se pokaje, Allah će oprostiti i bit će naređeno njegovim dijelovima tijela da ga pokriju i zemlji da ga prikrije (da mu sačuva čast, obraz), a meleci pisari zaboravit će ono što su o njemu zapisali.”[39]

  

Promjena loših djela u dobra

Ali onima koji se pokaju i dobra djela čine, Allah će njihova hrđava djela u dobra promijeniti, a Allah prašta i samilostan je.[40]

1. Imam Sadik, mir s njim: “Allah, dž.š., je objavio Poslaniku Davudu, a.s: ‘O Davude, kada moj rob vjernik počini grijeh i potom mi se vrati, pokaje se za taj grijeh i stidi Me se kada se taj grijeh spomene, oprostio sam mu, i učinio sam da meleci čuvari djela zaborave na njega i ta sam djela zamijenio dobrima. Ja se toga ne ustručavam, jer Ja sam Najmilostiviji.’”[41]

  

Zaposjedanje Allahova položaja

1. Božiji Poslanik, s.a.v.a.: “Teško onima iz moga ummeta koji zaposjedaju Allahov položaj, koji kažu: ‘Taj će u Džennet, a taj u Džehennem.’”[42]

2. Božiji Poslanik, s.a.v.a.: “Jednom prilikom neki čovjek reče: ‘Tako mi Allaha, Allah neće oprostiti tom čovjeku!’ Potom Allah, dž.š., reče: ‘Ko je taj koji se zaklinje Mojim imenom da neću oprostiti tom čovjeku?! Ja sam oprostio tom čovjeku, a djela drugoga sam poništio zato što je rekao: Allah neće oprostiti tom čovjeku.’”[43]


[1] Eš-Šura, 25.

[2] Mustedreku-l-vesail, 12/129/13706.

[3] Kenzu-l-‘ummal, 10174; Sunenu Ibn Madždže, 4240.

[4] Gureru-l-hikem, 1355.

[5] El-Bekare, 222.

[6] El-Bihar, 6/21/15.

[7] Ed-Durru-l-mensur, 1/626; Sunenu Ibn Madždže, 4241.

[8] Kenzu-l-‘ummal, 10165.

[9] Et-Tevbe, 112.

[10] Tuhafu-l-‘ukul, 20.

[11] El-Bihar, 78/72/38.

[12] Isto, 94/127/19.

[13] Eš-Šura, 25.

[14] El-Bihar, 69/410/124.

[15] En-Nisa, 18.

[16] El-Kafi, 2/440/2.

[17] Isto, 2/440/3.

[18] El-Bihar, 6/23/25.

[19] Kenzu-l-‘ummal, 10301; Sahihu Ibn Hibban, 612.

[20] Mustedreku-l-vesail, 12/118/13674.

[21] Isto, 12/118/13674.

[22] Et-Tevbe, 102.

[23] Gureru-l-hikem, 6334.

[24] El-Bihar, 6/36/56.

[25] El-Kafi, 2/462/2.

[26] El-Maide, 39.

[27] Ta-Ha, 82.

[28] El-Bihar, 78/81/74.

[29] El-Kafi, 2/331/3.

[30] El-Bihar, 77/127/33.

[31] Et-Tahrim, 8.

[32] Kenzu-l-‘ummal, 10302.

[33] El-Bihar, 6/22/20.

[34] Isto, 77/208/1.

[35] Mustedreku-l-vesail, 12/130/13707.

[36] Tuhafu-l-‘ukul, 456.

[37] Isto, 392.

[38] El-Bihar, 73/364/96.

[39] El-Bihar, 6/28/32.

[40] El-Furkan, 70.

[41] El-Bihar, 6/28/30.

[42] Kenzu-l-‘ummal, 7902.

[43] Vesailu-š-ši‘a, 11/267/13.

  • 14 Novembra, 2022