Scroll to top
Podijeli

Poslanikova, s.a.v.a., misija i naša zadaća


Autor teksta: ajatollah Mir Bakeri

30. Novembra 2019.

Poslanikova, s.a.v.a., misija i naša zadaća

Kratako pojašnjenje 157. ajeta sure A’raf:                                                                                                                             Onima koji će slijediti Poslanika, vjerovjesnika, koji čitati i pisati neće znati, kojeg oni kod sebe, u Tevratu i Indžilu, zapisana nalaze, koji će od njih tražiti da čine dobra djela, a od odvratnih odvraćati ih, koji će im lijepa jela dozvoliti, a ružna im zabraniti, koji će ih tereta i teškoća koje su oni imali osloboditi. Zato će oni koji budu u njega vjerovali, koji ga budu podržavali i pomagali i svjetlo po njemu poslano slijedili – postići ono što budu željeli.[1]

Ovaj časni ajet od početka do kraja u najljepšem svjetlu opisuje i hvali Poslanika. Ovaj ajet pokazuje put spasa jer ajet završava riječima: postići će ono što budu željeli ili drugim riječima bit će spašeni.

U ovom ajetu je spomenuto osam Poslanikovih karakteristika, tri su vezane za njegovu ličnost, a pet ih je vezano za njegov poziv ili njegovu misiju. Potom se navode naše obaveze prema Poslaniku, navedene su četiri.

Kada se ovaj ajet stavi u kontekst prethodnog ajeta vidi se da su ovdje navedene karakteristike osoba koje su obuhvaćene milošću Božijom (156. …a milost Moja obuhvaća sve; daću je onima koji se budu grijeha klonili i zekat davali, i onima koji u dokaze Naše budu vjerovali[2], onima koji će slijediti Poslanika…)

Ovdje se radi o posebnoj milosti. Do nje se dolazi slijeđenjem:

  1. Resula (onima koji će slijediti Poslanika)
  2. Nebijja (onima koji će slijediti Poslanika, vjerovjesnika)
  3. Umijj (onaj koji vuče porijeklo iz Mekke – Ummu-l-kura)

Nebijj ili vjerovjesnik je osoba do koje dolaze nebeske vijesti. Mi nemamo uvid u taj svijet. Bog nas putem tog čovjeka, a njega putem objave, obavještava o tajnama skrivnog svijeta. On je obaviješten i ima vijesti.

Resul: Pored toga što ima vijesti dužan je da te vijesti prenese nama, da ukloni zastore pred našim očima. Mi se putem njega upoznajemo sa tim svijetom. On nama saopštava te vijesti, hvata nas za ruku, upućuje, vodi… čini šefaat.

Umijj: u Tevratu i Indžilu je bilo nagoviješteno da će Poslanik doći iz Ummu-l-kura (Mekka). Zato se u ajetu kaže: umijj. Znači da će se pojaviti u Mekki. Naše predaje oštro opovrgavaju tvrdnju da naš Poslanik nije znao čitati i pisati.

Šta je misija i dužnost tog Poslanika?

U ovom ajetu se navodi pet stvari:

  1. naređuje na dobro (ar. ma’ruf)
  2. odvraća od lošeg (ar. munker)

Ne ostavlja svoj narod i ne prepušta ga samom sebi. Nešto mu naređuje, a od nečeg ga odvraća.

  1. Određuje i postavlja granice halala
  2. Određuje i postavlja granice harama.

Ono što on proglasi halalom to je čisto, a što proglasi haramom to je prljavo.

  1. Plodovi i rezultati njegovih naredbi i zabrana, halala i harama su oslobađanje od tereta i okova:

koji će ih tegoba i okova u kojima bijahu osloboditi!

On će im otkloniti sve ono što ih bude spriječavalo i onemogućavalo im da idu u pravcu dobra. Skinut će im okove.

Ako on ima ovakvu zadaću naspram nas kakva je naša dužnost naspram njega?

Ovdje se navode četiri dužnosti: Zato će oni koji budu:

  1. u njega vjerovali
  2. koji ga budu podržavali
  3. i pomagali
  4. i svjetlo po njemu poslano slijedili

postići ono što budu željeli.

Ovo je put našeg uspjeha. Ko izvrši ove četiri naredbe postit će uspjeh.

Dobro u koje Poslanik poziva (ma’ruf) i zlo od kojeg odvraća (munker) ima više razina i na različite načine se ophodimo prema njima.

Dobro u koje Poslanik poziva (ma’ruf) i zlo od kojeg odvraća (munker) ima više razina i na različite načine se ophodimo prema njima. Namaz je jedna razina ma’rufa ili dobra na kojeg Poslanik poziva, hadž, post, udijeljivanje na Božijem putu, … sve su to oblici ili razine ma’rufa.

Ista je stvar i sa munkerom. Neko laže, neko krade, neko kleveće…

Međutim, ovo je tek prva razina, razina činjenja tog djela, bilo dobrog ili lošeg. Iznad razine činjenja je razina širenja ili promovisanja. Širenje ili promovisanje dobra (ma’rufa) je kada neko stvara preduvjete za činjenje nekog dobra, npr. gradi džamiju gdje će se obavljati namaz.

Širenje ili promovisanje zla (munkira) je kada neko stvara preduvjete za zlo, npr. gradi gostionu, kockarnicu…

Neki ljudi idu korak dalje pa pokušavaju izgraditi kulturu jednog društva. Oni utemeljuju ili uspostavljaju dobro (eqame ma’ruf). Neke stvari učine ma’rufom, a neke munkerom. Takvi žele oživjeti kulturu molitve i namaza u društvu, kulturu posta… Neki uspostavljaju kulturu grijeha, kulturu širka…

Ova razina je najuzvišenija razina. Ovi ne samo da obaljaju molitvu, ne samo da šire kulturu molitve već mijenjaju kulturu društva i općenito uspostavljaju ispravan odnos prema ma’rufu, npr. molitvi ili zijaretu. Uspostavljanje takve kulture u društvu je uspostavljanje dobra. Uspostavljanje kulture grijeha je za razinu iznad širenja i promovisanja grijeha i za dvije razine iznad činjenja grijeha. Takvi rade djela zbog kojih ljudima grijeh postaje mio. Ljudi onda uživaju u ružnim i lošim stvarima (munkeru).

Koja je najveća razina ma’rufa a koja munkera?

Različiti su oblici munkira, ali najvažniji i osnovni munker je širk i pokazivanje sile spram Allaha.

Namaz je ma’ruf, post je ma’ruf, ali najvažniji ma’ruf je tevhid, pokoravanje Bogu, spoznaja Boga, sedžda i poniznost pred Allahom. Namaz, post, hadždž… su oblici iskazivanja te pokornosti.

Jedna skupina ljudi su oni koji uspostavljaju i oživljavaju mnogoboštvo u svijetu. Znači, da ne samo da sami čine širk već šire i uspostavljaju širk. Vrijedi i obratno. Jedna skupina ne samo da sama čini dobro već i širi i uspostavlja dobro u svijetu. Takvi npr. pored toga što klanjaju, grade džamije, oni i podstiču ljude na namaz, čine ga omiljenim u srcima ljudi. I ne samo namaz već sve ma’rufe (sva dobra), hadž, zekjat. Oni utemeljuju osnov tevhida. To se umnogome razlikuje od toga da čini ma’ruf tako što će svoje dijete naučiti da klanja. To je dobro, ali  se ne može uporediti.

Ako Poslanik uspostavlja ma’ruf ili naređuje ma’ruf on to ne čini u vezi sa jednim ili dva dobra djela, već sa svim dobrim djelima. On to ne čini samo u vezi sa ograncima vjere ili samo sa pitanjima vezanim za moral. To radi i sa načelima vjere. On utemeljuje i uspostavlja tevhid. Širi kulturu robovanja Bogu u cijelome svijetu i to ne samo u jednom određenom historijskom razdoblju, već kroz cijelu historiju.

Upravo zato se u ajetu koristi glagol u prezentu: naređuje dobro i odvraća od zla.

Poslanikova naredba ostavlja traga u svijetu. Ona oživljava svijet. Poslanikovo odvraćanje od munkera nije samo da kaže: nemojte lagati. Ne svodi se samo na riječi. On, mir s njim, spriječava širk i ne dozvoljava mu da se uspostavi i širi. Zato kada on obznani svoj poziv širk i kufr se u korijenu uništavaju.

Dakle, Poslanikova misija je da iskorijeni sve munkire tokom historije i da uspostavi sve ma’rufe. Toliki je njegov kapacitet. On ima toliku veličinu da Uzvišeni kaže:

A mi smo tebe svemu svijetu poslali da radosne vijesti donosiš i da opominješ! Ali, većina svijeta ne zna.[3]

Slično ovome, tj. ovoj misiji nalazimo u riječima Sejjidu šuheda, Imama Husejna, a.s.:

… nego je cilj ovog mog putovanja upućivanje na dobro i odvraćanje od zla.

To se ne odnosi samo na Kufu, ne odnosi se samo na 61. godinu po Hidžri, ne odnosi se samo na neke munkere… Imam Husejn se ustao protiv svih munkera koji će doći kroz historiju. Borio se za tevhid.

Kada se Poslanik ili Imam bori protiv munkera bori se protiv imama munkera. Kada se oni sklone sa puta ljudi se oslobađaju okova koje su im oni nametli. Ljudska istinka priroda (fitret) je naklonjena robovanju Bogu. Tagut je taj koji uspostavlja munker u svijetu. Kada uspostavi munker okovi se stavljaju na srca ljudi. Oni otežavaju put.

Danas se materijalistički ahlak širi u svijetu i ljude čini robovima svojim niskih želja i potreba. To neko smišljeno radi  kako bi mogli vladati njima. To isto radi šejtan, poziva na strasti.

Mi se ne možemo braniti na zadnjoj granici, a neko stalno širi munker. Trebamo se boriti sa munkerom na višim razinama. Danas u svijetu postoje različite mreže koje ma’ruf predstavljaju munkerom, a munker ma’rufom! Danas se na zapadu istospolni brakovi proglašavaju ma’rufom i niko se smije usprotiviti tome. Oni mijenjaju kulturu. Mnogo je takvih primjera.

U jednom hadisu Poslanik objašnjava događaje koji će se desiti na kraju vremena pa kaže:

Selmane, doći će se dotle da će ma’ruf postati munker a munker ma’ruf.

Zar to nije ovo vrijeme?

[1] A’raf, 157.

[2] A’raf, 156.

[3] Saba’, 28.

Post a Comment