Moralne osobine
Moralne osobine
Jedan važan dio sreće i uspjeha svake zajednice duguje se moralnim osobinama baš kao što se značajan dio nesreće i zle kobi zajednice događa zbog moralnog posrnuća i duševne nepoćudnosti.
Imam Ali, a.s., je kazao:
رُبَّ عزيزٍ أذَلَّهُ خُلْقُهُ و ذَليلٍ أعزَّهُ خُلْقُهُ
“Koliko li je uglednika koji su zbog lošeg morala pali u poniženje, i koliko li poniženih koje je njihov dobar moral učinio uglednim!”[1]
Imam Sadik, a.s., je rekao:
حُسْنُ الخُلْقِ يَزيدُ في الرِّزْقِ
“Dobar moral uvećava opskrbu.”[2]
Imam Ali, a.s.,, je rekao:
في سِعَةِ الأخلاقِ كُنُوزُ الأرزاقِ
“U prostranstvima moralnih vrlina nalaze se riznice opskrbe.”[3]
حُسْنُ الخُلْقِ خيرُ رَفيقٍ
“Dobar moral je najbolji prijatelj.”[4]
Jedno od najboljih bogatstava Božijih vjerovjesnika, a.s., koje je ujedno važan činilac uspjeha i uticaja na ljude u zajednici, jesu čisti moral i lijepa narav.
إنَّ اللهَ خَصَّ الأنبياءَ عليهم السلام بِمَكارِمِ الأخلاقِ
“Zaista je Allah, dž.š., vjerovjesnicima, a.s., dao prednost moralnim vrlinama.”[5]
Časni Poslanik, a.s., je kazao:
بُعِثْتُ لأُتَمِّمَ مَكارِمَ الأخلاقِ
“Poslan sam da usavršim plemenite ćudi.”[6]
Velika društvena greška današnjice je što se izbjegava slijeđenje uzvišenog duhovnog zakona. Prisilom se duša ograničava na intelektualne potencijale te se ulaže trud u odgoj ovih racionalnih snaga, jer misao uz pomoć znanja uspostavlja vlast nad svim stvarima, ali su zaboravljene druge mentalne i psihološke aktivnosti. Ljudi danas još nisu svjesni koliko je izbjegavanje uzvišenog duhovnog zakona opasno te misle da je intelektualno odgajanje istovjetno duhovnom i psihološkom odgoju, a još nisu shvatili da pored razuma postoje duševne djelatnosti koje su neophodne za ispravan životni pravac. Postepeno ovladavanje osobina poput duševne ružnoće, zaprljanosti, neučtivog ponašanja, alkoholizma, komfora, zavidnosti, ružnog govora, zlobe, laži i izdaje – događa se onda kada se pogaze duhovna načela i zakoni.[7]
Velika greška modernista je što ni na kakav način ne obraćaju pažnju na usavršavanje duše. Značajan dio ljudi ne prelazi duhovnu i psihološku zrelost 12-godišnjaka ili 13-godišnjaka.[8]
[1] Sefinetu-l-bihar (hulk), str. 410.
[2] Biharu-l-envar, sv. 68., str. 396.
[3] Biharu-l-envar, sv. 75., str. 53.
[4] Biharu-l-envar, sv. 68., str. 396.
[5] Sefinetu-l-bihar (hulk), str. 410.
[6] Ibid.
[7] Rahe zendegi, str. 67.
[8] Rahe zendegi, str. 62.
