Islamsko mišljenje o društvu i historiji

Islamsko mišljenje o društvu i historiji međusobno je povezano i stoga mi želimo istovremeno raspravljati o oboma. Svrstat ćemo ih u jedno poglavlje koje ima poseban značaj i zaslužuje istraživanje i proučavanje. Poput mnogih drugih islamskih učenja, ono ukazuje na njihovu dubinu i širinu. Naravno, mi ćemo pitanja o društvu i historiji predstaviti u onom obimu za koji smatramo da je neophodan za upoznavanje islamske ideologije. Započet ćemo s društvom, a zatim ćemo preći na historiju. Pitanja vezana za društvo jesu sljedeća:

1. Šta je društvo?
2. Je li čovjek po prirodi društven?
3. Je li pojedinac konkretan, a društvo apstrahirano ili obrnuto, društvo je konkretno, a pojedinac apstrahiran, ili se radi o trećoj mogućnosti?
4. Društvo i tradicija.
5. Je li pojedinac određen društvom i društvenim okruženjem ili je slobodan?
6. Na koje se ustanove, polove i skupine društvo dijeli u svojoj osnovnoj podjeli?
7. Imaju li ljudska društva u potpunosti jednu suštinu i pripadaju istoj vrsti, a razlike među njima su kao razlike između jedinki jednog tipa? Pripadaju li, zbog regionalnih razlika, uvjeta vremena, mjesta i nivoa kultura i civilizacija, različitim tipovima i imaju li različite suštine tako da, prirodno, stiču različite sociologije te svaka vrsta može imati posebnu ideologiju različitu od ideologija drugih vrsta? Drugim riječima, kao što ljudi, sa svim regionalnim, rasnim i historijskim razlikama, u fizičkom pogledu pripadaju istoj vrsti i za sve važe jednaki medicinski i fiziološki zakoni, pripadaju li i u pogledu društvenosti jedinstvenom tipu tako da svima može upravljati jedinstven moralni i društveni sistem i jedna ideologija može vladati čovječanstvom? Ili svako društvo, na osnovu regionalnih, kulturnih i historijskih uvjeta, ima posebnu sociologiju i iziskuje posebnu ideologiju?
8. Kreću li se ljudska društva – koja su postojala nezavisno i odvojeno jedno od drugog, od početka vremena do danas, i među kojima su postojale razlike (u najmanjem pojedinačne, a ne tipske) – u pravcu jedinstva tako da je budućnost čovječanstva u jedinstvenom društvu, jedinstvenoj kulturi i civilizaciji, na kraju u čovječanstvu jedne boje, dok će razlike – posebno sukobi i neprijateljstva – u potpunosti nestati? Ili je čovječanstvo osuđeno na različitosti i raznolikosti u pogledu kulture i ideologije i svega onoga što čini društveno biće?

Islamsko mišljenje o društvu i historiji

Pitanje: Kakvo je islamsko mišljenje o društvu i historiji?

Islamsko mišljenje o društvu i historiji međusobno je povezano i stoga mi želimo istovremeno raspravljati o oboma. Svrstat ćemo ih u jedno poglavlje koje ima poseban značaj i zaslužuje istraživanje i proučavanje. Poput mnogih drugih islamskih učenja, ono ukazuje na njihovu dubinu i širinu. Naravno, mi ćemo pitanja o društvu i historiji predstaviti u onom obimu za koji smatramo da je neophodan za upoznavanje islamske ideologije. Započet ćemo s društvom, a zatim ćemo preći na historiju. Pitanja vezana za društvo jesu sljedeća:

1. Šta je društvo?
2. Je li čovjek po prirodi društven?
3. Je li pojedinac konkretan, a društvo apstrahirano ili obrnuto, društvo je konkretno, a pojedinac apstrahiran, ili se radi o trećoj mogućnosti?
4. Društvo i tradicija.
5. Je li pojedinac određen društvom i društvenim okruženjem ili je slobodan?
6. Na koje se ustanove, polove i skupine društvo dijeli u svojoj osnovnoj podjeli?
7. Imaju li ljudska društva u potpunosti jednu suštinu i pripadaju istoj vrsti, a razlike među njima su kao razlike između jedinki jednog tipa? Pripadaju li, zbog regionalnih razlika, uvjeta vremena, mjesta i nivoa kultura i civilizacija, različitim tipovima i imaju li različite suštine tako da, prirodno, stiču različite sociologije te svaka vrsta može imati posebnu ideologiju različitu od ideologija drugih vrsta? Drugim riječima, kao što ljudi, sa svim regionalnim, rasnim i historijskim razlikama, u fizičkom pogledu pripadaju istoj vrsti i za sve važe jednaki medicinski i fiziološki zakoni, pripadaju li i u pogledu društvenosti jedinstvenom tipu tako da svima može upravljati jedinstven moralni i društveni sistem i jedna ideologija može vladati čovječanstvom? Ili svako društvo, na osnovu regionalnih, kulturnih i historijskih uvjeta, ima posebnu sociologiju i iziskuje posebnu ideologiju?

Kreću li se ljudska društva – koja su postojala nezavisno i odvojeno jedno od drugog, od početka vremena do danas, i među kojima su postojale razlike (u najmanjem pojedinačne, a ne tipske) – u pravcu jedinstva tako da je budućnost čovječanstva u jedinstvenom društvu, jedinstvenoj kulturi i civilizaciji, na kraju u čovječanstvu jedne boje, dok će razlike – posebno sukobi i neprijateljstva – u potpunosti nestati? Ili je čovječanstvo osuđeno na različitosti i raznolikosti u pogledu kulture i ideologije i svega onoga što čini društveno biće?

Šehid ajetullah Motahhari

Izvor: Društvo i historija