Post na dan Ašure, paganski ili jevrejski običaj ili?
![](https://ehlibejt.org/wp-content/uploads/2021/08/Post-na-dan-Ašure-paganski-ili-jevrejski-običaj-ili.jpg)
Post na dan Ašure, paganski ili jevrejski običaj ili?
Jedna od jasnih novotarija kod mnogih muslimana koja je uvedena od strane Emevija kako bi dan Ašure pretvorili u svečani blagdan i odvratili pažnju muslimana sa najvećeg zločina kojeg su počinili na Kerbeli jeste post na dan Ašure. Osnov za ovaj post su “vjerodostojni” hadisi koji su zabilježeni u “Sahihima” tj. “najvjerodostojnim” knjigama nakon Božije knjige! Da bismo shvatili da su apokrifni i lažni dovoljno ih je samo poredati na jednom mjestu i pogledati kontradiktornost tih “hadisa”!
Zanimljiv je tekst koji je ove godine, 09.08.2021., objavljen u poznatim saudijskim novinama Okaz o ovoj temi. Autor teksta Nedžib Jemani je bez straha od vehabijskih vlasti na vrlo jednostavan način predstavio kako je ovaj post u suprotnosti sa svim vjerskim, naučnim i historijskim činjenicama. Navest ćemo prijevod teksta u cjelosti. Naslov teksta je kur’anski ajet:
„Zaista premještanje mjeseci je samo povećanje nevjerovanja“
Muslimanska godina po prihvaćenom računanju počine od godine u kojoj se Poslanik, s.a.v.a., preselio iz časne Mekke u časnu Medinu (hidžra), a hidžretski datum je zasnovan na kretanju mjeseca a ne na kretanju sunca. Zato je hidžretska godina kraća jedanaest dana od gregorijanske godine. U toku hidžretske godine postoje brojni vjerski povodi kao što su ramazan, ramazanski bajram, hadž, kurban bajram… a ovi povodi se ne ponavljaju u istoj sezoni svake godine osim nakon svake trideset i tri godine kada se upotpuni mjesečev krug i zato ramazan ili hadž nekad bude ljeti a nekad zimi.
Jevreji tvrde da njihov kalendar počinje sa početkom stvaranja i oni imaju dvadeset vjerskih blagdana od kojih je blagdan oprosta i blagdan sukuta tj. godišnjica njihovog lutanja po zemlji i post godišnjice Pesaha a to je njihov prelazak mora koja je od 15. do 21. aprila i može se podudarati sa arapskim mjesecima ramazanom, ševalom ili drugim i u tom danu samo izbjegavaju jesti hljeb sa kvasacom Dakle, jevreji imaju svoj kalendar i svoje posebne ritaule i ne postoji nikakav vjerski tekst u njihovim knjigama o postu ovim povodom i oni su ti koji čine nesi (premještanje mjeseci) koje je Allah zabranio jer dodaju šest mjeseci na svakih 19 godina, kako bi se Poslanik, s.a.v.a., složio sa njima u ispravnost njihovog kalendara.
Mi mjesec muharrem dočekujemo postom na dan Ašure oslanjajući se na hadis koji govori da je Poslanik, s.a.v.a., došao u Medinu pa vidio jevreje kako poste te ih upitao šta je to. Oni su mu rekli da je to dan u kojem je Bog spasio Beni Israil od njihovog neprijatelja, faraona pa ga je Musa, a.s., postio. Tad je Poslanik, s.a.v.a., rekao: „Ja sam preči Musau i dostojniji od vas da ga postim“ i naredio narodu da posti taj dan.
Preneseno je još nekoliko hadisa u raznim, štaviše, oprečnim oblicima kako po vremenu tako i mjestu na kojima se poziva na ovaj post, uprkos tome što je prvobitno načelo u ibadetu suzdržavanje zbog riječi Božije: Zar oni imaju neke bogove koji su Allahu ravni a koji su im propisali da vjeruju onako kako Allah ne dopušta? (Eš-Šura, 21) Pa zar postoji odobravanje od Allaha za ovaj post?
Kažu da je Poslanik, s.a.v.a., vidio jevreje kako poste ovaj dan, pa ga je i on postio i naredio da se posti taj dan, pa zar bi Poslanik slijedio jevreje u ovom ibadetu?
Ne. Nikad! Ibadet se isključivo uzima od Allaha i nijedan pametan čovjek ne može povjerovati da vjerovjesnik ummeta slijedi propise jevreja koji su iskrivili Musaov šerijat, obavezujući nas da postimo ovaj dan.
Ova tvrdnja je u očitoj kontradiktornosti sa onim što je na mutevatir nivou preneseno od njega da nema propisa osim od Allaha i suprotna je poznatoj uputi od njega da se treba suprotstavljati jevrejima i kršćanima: „Protivite se jevrejima i kršćanima!“ Dakle, prvobitno načelo na ovom osnovu je to da zabrani ljudima post radi suprotstavljanja jevrejima a ne da im naredi da ih slijede!
Također u ovoj tvrdnji da je Poslanik, s.a.v.a., došao u Medinu i vidio kako jevreji poste dan Ašure postoji veliki problem, kako je Ibn Hadžer u Fethu-l-bariju spomenuo, jer je Poslanik, s.a.v.a., u Medinu došao u mjesecu Rebi'u-l-evvelu, pa kako ih je vidio da poste dan Ašure? I ako nije znao za njihov post do druge godine po hidžri, onda nije bilo prostora za naređivanje muslimanima da poste osim u trećoj godini po hidžri, a to niako ne može biti tačno jer post ramazana je postao obavezan druge godine po hidžri a obavezivanjem ramazana ukinut je post dana Ašure bilo je da bio farz ili mustehab. Dakle, ove kontradiktornosti ne dozvoljavaju da se postupa ni po jednom hadisu u vezi ovog posta!
I od kontradiktornosti u ovim hadisima je i to da je Kurejš postio dan Ašure u džahilijetu i Poslanik, s.a.v.a., je postio taj dan sa njima! Hoće li iko prihvatiti da naš bezgrješni Vjerovjesnik, s.a.v.a., prije poslanstva slijedi idolopoklonike u ibadetima? Zar nije na mutevatir nivou preneseno da je on u potpunosti bio udaljen od njihovih rituala i ibadeta obavljajući ibadet u pećini Hira? Zatim, ako pretpostavimo da je on postio taj dan sa idolopoklonicima i znao za njegovu pozadinu tj. za spas Beni Israila od faraona, zar je onda prihvatljivo da kada je došao u Medinu da pita jevreje o ovom postu?
Pored toga što Kurejš i Poslanik, s.a.v.a., prije poslanstva nisu imali nikakve detaljnije vijesti o Musau, Isau ili bilo kome od prethodnih naroda kao što Svevišnji kaže: A ti nisi bio na Zapadnoj strani kada smo Musau zapovijest dali, niti spadaš u svjedoke njegove. (El-Kasas, 44)
U knjizi Kenzu-l-ummal je zabilježeno da ovaj dan u muharremu nije 10. dan već 9. zbog riječi Ibn Abbasa: „Kada vidiš mlađak muharrema broj i posti deveti dan!“ Ovo još više povećava zbrku. Štaviše, Ibn Hadžer u Fethu-l-bariju je spomenuo da stanovnici Medine nisu voljeli ovaj post i da ih je Muavija osudio za to!
Također Ibn Hadžer je prenio od Zejda ibn Sabita da je rekao da dan Ašure nije dan na koji ljudi misle, već je to dan u kojem su kurejšije pokrivali Ka'bu i taj dan postili i taj dan se razlikuje svake godine u računanju sunčevih mjeseci od hebrejskog kalendara i nikada se nije podudario sa hidžretskim kalendarom a jevreji su postupali u svojim računanjima i blagdanima po sunčevoj godini. Prema tome, oprečnosti u riječima i zbrka u hadisima navode na odustajanje od prakticiranja kako je to poznato u znanosti hadisa.
Post je od najljepših ibadeta, ali nećemo ga povezati sa povodima koji nemaju nikakav osnov u Božijem šerijatu jer ibadet ne može biti zasnovan na strastima i prohtjevima već na slijeđenju šerijata.