Post na dan Ašure, paganski ili jevrejski običaj ili?
Post na dan Ašure, paganski ili jevrejski običaj ili?
Jedna od jasnih novotarija kod mnogih muslimana koja je uvedena od strane Emevija kako bi dan Ašure pretvorili u svečani blagdan i odvratili pažnju muslimana sa najvećeg zločina kojeg su počinili na Kerbeli jeste post na dan Ašure. Osnov za ovaj post su “vjerodostojni” hadisi koji su zabilježeni u “Sahihima” tj. “najvjerodostojnim” knjigama nakon Božije knjige! Da bismo shvatili da su apokrifni i lažni dovoljno ih je samo poredati na jednom mjestu i pogledati kontradiktornost tih “hadisa”!
Zanimljiv je tekst koji je ove godine, 09.08.2021., objavljen u poznatim saudijskim novinama Okaz o ovoj temi. Autor teksta Nedžib Jemani je bez straha od vehabijskih vlasti na vrlo jednostavan način predstavio kako je ovaj post u suprotnosti sa svim vjerskim, naučnim i historijskim činjenicama. Navest ćemo prijevod teksta u cjelosti. Naslov teksta je kur’anski ajet:
„Zaista premještanje mjeseci je samo povećanje nevjerovanja“
Muslimanska godina po prihvaćenom računanju počine od godine u kojoj se Poslanik, s.a.v.a., preselio iz časne Mekke u časnu Medinu (hidžra), a hidžretski datum je zasnovan na kretanju mjeseca a ne na kretanju sunca. Zato je hidžretska godina kraća jedanaest dana od gregorijanske godine. U toku hidžretske godine postoje brojni vjerski povodi kao što su ramazan, ramazanski bajram, hadž, kurban bajram… a ovi povodi se ne ponavljaju u istoj sezoni svake godine osim nakon svake trideset i tri godine kada se upotpuni mjesečev krug i zato ramazan ili hadž nekad bude ljeti a nekad zimi.
Jevreji tvrde da njihov kalendar počinje sa početkom stvaranja i oni imaju dvadeset vjerskih blagdana od kojih je blagdan oprosta i blagdan sukuta tj. godišnjica njihovog lutanja po zemlji i post godišnjice Pesaha a to je njihov prelazak mora koja je od 15. do 21. aprila i može se podudarati sa arapskim mjesecima ramazanom, ševalom ili drugim i u tom danu samo izbjegavaju jesti hljeb sa kvasacom Dakle, jevreji imaju svoj kalendar i svoje posebne ritaule i ne postoji nikakav vjerski tekst u njihovim knjigama o postu ovim povodom i oni su ti koji čine nesi (premještanje mjeseci) koje je Allah zabranio jer dodaju šest mjeseci na svakih 19 godina, kako bi se Poslanik, s.a.v.a., složio sa njima u ispravnost njihovog kalendara.
Mi mjesec muharrem dočekujemo postom na dan Ašure oslanjajući se na hadis koji govori da je Poslanik, s.a.v.a., došao u Medinu pa vidio jevreje kako poste te ih upitao šta je to. Oni su mu rekli da je to dan u kojem je Bog spasio Beni Israil od njihovog neprijatelja, faraona pa ga je Musa, a.s., postio. Tad je Poslanik, s.a.v.a., rekao: „Ja sam preči Musau i dostojniji od vas da ga postim“ i naredio narodu da posti taj dan.
Preneseno je još nekoliko hadisa u raznim, štaviše, oprečnim oblicima kako po vremenu tako i mjestu na kojima se poziva na ovaj post, uprkos tome što je prvobitno načelo u ibadetu suzdržavanje zbog riječi Božije: Zar oni imaju neke bogove koji su Allahu ravni a koji su im propisali da vjeruju onako kako Allah ne dopušta? (Eš-Šura, 21) Pa zar postoji odobravanje od Allaha za ovaj post?
Kažu da je Poslanik, s.a.v.a., vidio jevreje kako poste ovaj dan, pa ga je i on postio i naredio da se posti taj dan, pa zar bi Poslanik slijedio jevreje u ovom ibadetu?
Ne. Nikad! Ibadet se isključivo uzima od Allaha i nijedan pametan čovjek ne može povjerovati da vjerovjesnik ummeta slijedi propise jevreja koji su iskrivili Musaov šerijat, obavezujući nas da postimo ovaj dan.
Ova tvrdnja je u očitoj kontradiktornosti sa onim što je na mutevatir nivou preneseno od njega da nema propisa osim od Allaha i suprotna je poznatoj uputi od njega da se treba suprotstavljati jevrejima i kršćanima: „Protivite se jevrejima i kršćanima!“ Dakle, prvobitno načelo na ovom osnovu je to da zabrani ljudima post radi suprotstavljanja jevrejima a ne da im naredi da ih slijede!
Također u ovoj tvrdnji da je Poslanik, s.a.v.a., došao u Medinu i vidio kako jevreji poste dan Ašure postoji veliki problem, kako je Ibn Hadžer u Fethu-l-bariju spomenuo, jer je Poslanik, s.a.v.a., u Medinu došao u mjesecu Rebi'u-l-evvelu, pa kako ih je vidio da poste dan Ašure? I ako nije znao za njihov post do druge godine po hidžri, onda nije bilo prostora za naređivanje muslimanima da poste osim u trećoj godini po hidžri, a to niako ne može biti tačno jer post ramazana je postao obavezan druge godine po hidžri a obavezivanjem ramazana ukinut je post dana Ašure bilo je da bio farz ili mustehab. Dakle, ove kontradiktornosti ne dozvoljavaju da se postupa ni po jednom hadisu u vezi ovog posta!
I od kontradiktornosti u ovim hadisima je i to da je Kurejš postio dan Ašure u džahilijetu i Poslanik, s.a.v.a., je postio taj dan sa njima! Hoće li iko prihvatiti da naš bezgrješni Vjerovjesnik, s.a.v.a., prije poslanstva slijedi idolopoklonike u ibadetima? Zar nije na mutevatir nivou preneseno da je on u potpunosti bio udaljen od njihovih rituala i ibadeta obavljajući ibadet u pećini Hira? Zatim, ako pretpostavimo da je on postio taj dan sa idolopoklonicima i znao za njegovu pozadinu tj. za spas Beni Israila od faraona, zar je onda prihvatljivo da kada je došao u Medinu da pita jevreje o ovom postu?
Pored toga što Kurejš i Poslanik, s.a.v.a., prije poslanstva nisu imali nikakve detaljnije vijesti o Musau, Isau ili bilo kome od prethodnih naroda kao što Svevišnji kaže: A ti nisi bio na Zapadnoj strani kada smo Musau zapovijest dali, niti spadaš u svjedoke njegove. (El-Kasas, 44)
U knjizi Kenzu-l-ummal je zabilježeno da ovaj dan u muharremu nije 10. dan već 9. zbog riječi Ibn Abbasa: „Kada vidiš mlađak muharrema broj i posti deveti dan!“ Ovo još više povećava zbrku. Štaviše, Ibn Hadžer u Fethu-l-bariju je spomenuo da stanovnici Medine nisu voljeli ovaj post i da ih je Muavija osudio za to!
Također Ibn Hadžer je prenio od Zejda ibn Sabita da je rekao da dan Ašure nije dan na koji ljudi misle, već je to dan u kojem su kurejšije pokrivali Ka'bu i taj dan postili i taj dan se razlikuje svake godine u računanju sunčevih mjeseci od hebrejskog kalendara i nikada se nije podudario sa hidžretskim kalendarom a jevreji su postupali u svojim računanjima i blagdanima po sunčevoj godini. Prema tome, oprečnosti u riječima i zbrka u hadisima navode na odustajanje od prakticiranja kako je to poznato u znanosti hadisa.
Post je od najljepših ibadeta, ali nećemo ga povezati sa povodima koji nemaju nikakav osnov u Božijem šerijatu jer ibadet ne može biti zasnovan na strastima i prohtjevima već na slijeđenju šerijata.
