Zašto je Hizbullah bombardovao izraelsku vojnu bazu Meron?

Share

Zašto je Hizbullah bombardovao izraelsku vojnu bazu “Meron”?

Hadi Htajt / Al-Mayadeen

Ovo je prvi put da su tokom ovog sukoba gađani Mount Meron i njena vojna baza, koja se smatra strateškim centrom na nivou cijelog entiteta, te primarnim sigurnosnim i vojnim komandnim centrom za zračno i obavještajno ratovanje na nivou sjevernog fronta.

Islamski otpor u Libanu – Hizbullah je jutros objavio da je izraelska vojna baza Meron, koja se nalazi na vrhu planine Džarmak, gađana sa više od 62 projektila različitih tipova, što je prvi put da je ova planina gađana tokom ove konfrontacije.

Koja je važnost gađanja “izraelske” baze Meron na vojnom i obavještajnom nivou i na domaćem frontu okupacije, i koje su implikacije gađanja i njegove posljedice na rat koji je u toku?

Baza Meron je centar za elektronsko ratovanje u regionu

Baza se nalazi 8 kilometara od posljednje granične tačke sa Libanom, naspram libanskih gradova Rmeiš, Yaroun i Marunul-Re’s u centralnom sektoru. Nalazi se na vrhu planine Džarmak u sjevernoj okupiranoj Palestini, koja je najviši planinski vrh na teritorijama okupiranim 1967.

Baza se nalazi na oko 1.200 metara nadmorske visine, a njeni vidljivi i osnovni objekti prostiru se na površini do 150.000 kvadratnih metara, dok se smatra da joj pripada i veliki dio okolnih područja u službi njenih vojnih i obavještajnih aktivnosti.

U saopštenju Otpora se navodi da je deklarisani primarni cilj baze Meron zračni nadzor, jer je to jedini centar za upravljanje, nadzor i kontrolu zraka u sjevernoj okupiranoj Palestini, a da okupator nije proglasio alternativne komandne centre, pogotovo što je to jedna od dvije osnovne baze u cijeloj okupiranoj Palestini, a druga je “Mitzpe Ramon” na jugu.

Prema danas objavljenom saopštenju Otpora, baza Meron se bavi organizacijom, koordinacijom i upravljanjem svih zračnih operacija prema Siriji, Libanu, Turskoj, Kipru i sjevernom dijelu istočnog basena Sredozemnog mora. Ova baza također predstavlja veliki centar za operacije elektronskog ometanja u navedenim pravcima, a u bazi radi velik broj pripadnika elitnih izraelskih oficira i vojnika.

Prema izvještaju koji je prije nekoliko mjeseci objavila specijalizirana istraživačka grupa u američkoj državi Teksas, a koju je istakla izraelska štampa, rezultati praćenja civilnih GPS uređaja pokazali su da se u regiji javljaju problemi u određivanju lokacija nekih civilnih aviona, posebno nad južnim Libanom i sjevernom okupiranom Palestinom, i nakon nekoliko operacija pažljivog praćenja za ometanje signala koji ometaju sposobnost prijemnika da detektuju satelitske valove, planina Meron je posebno identificirana kao izvor smetnji protiv civilnih GPS uređaja.

Zaista, satelitski sistemi za pozicioniranje potpuno su onemogućeni u prvoj sedmici nakon operacije Oluje Al-Aksa, pošto su izraelski mediji objavili da je cilj njihovog onesposobljavanja bio strah okupatora da će se ovi uređaji koristiti za usmjeravanje preciznih udara na entitet raketama, dronovima ili drugim vojnim sredstvima.

Sjedište izraelskih zračnih operacija protiv Libana i Sirije

Također, geografski položaj baze je od velike važnosti, jer direktno otkriva veliki dio libanske geografije i vizuelno je nadzire, kao i uređaje za emitovanje i prijem, što pruža ogromnu mogućnost kontrole i komunikacije sa bazom za Liban, a podržavaju ga u odnosu na Siriju postojeći radari i uređaji za emitovanje i prijem u okupiranim vrhovima planine Hermon, koja gleda na sirijsku stranu.

Stoga je ova baza, osim što je historijski bila sjedište zračnih operacija i radara za praćenje na sjevernom frontu okupacije, posljednjih godina dobila dvostruku dodatnu vrijednost ulaskom vojnih dronova u službu u znatno većoj mjeri nego što je to bio slučaj prije nekoliko decenija.

Nakon što se okupaciona vojska oslanjala na dronove za obavještajno praćenje u Libanu, pa čak i u Siriji na gotovo svakodnevnoj bazi, baza je postala glavni komandni centar za bespilotne zračne operacije protiv Libana i Sirije. Najistaknutije što pruža je direktna veza sa dronovima, što omogućava da se ne izgubi komunikacija sa njima ili otežava ometanje njihovih signala. Osim što olakšava vođenje vojnih operacija, zato što su komunikacijski uređaji, komandne sobe i radari uglavnom stacionirani na planini Meron.

Napredne mogućnosti obavještajnog praćenja

Ova baza, zbog onoga što smo spomenuli o svom širokom nadzoru nad libanonskim teritorijem, ima mogućnost da prima i emituje bežične komunikacije svih vrsta prema Libanu, te je stoga suštinski element u procesu komunikacije sa agentima, osim toga vrlo bitan element u kretanju praćenja i špijuniranja bežičnih komunikacija.

Ogromne kamere i moderni uređaji za nadzor, koje su bile prisutne na izraelskim graničnim lokacijama, također pružaju uvid od strateškog značaja nad velikim dijelom granice između Libana i okupirane Palestine, te nad izraelskim lokacijama i njihovim protivnicima u Libanu, te su stoga suštinski izvor mogućnosti prikupljanja obavještajnih podataka, i tokom prethodnih sedmica bile su na meti Otpora i u tom su periodu uništene.

Ciljanje zračne baze Meron

Od početka nedavne vojne eskalacije u južnom Libanu, vojna baza nije imuna na prijetnje, što su spominjali mnogi okupatorski analitičari govoreći o mogućim razvojima za ciljnu mapu Otpora.

Ovo posebno dolazi nakon što je Otpor ranije gađao ovu bazu 2006. godine tokom Julskog rata ponovljenim raketnim bombardovanjem. Gađanje Merona dovelo je do ubistva 2 doseljenika i ranjavanja 5 drugih, prema priznanjima neprijatelja.

Danas, u ratu koji u južnom Libanu traje već tri mjeseca između Hizbullaha i izraelske okupacione vojske, gađanje ove baze predstavlja vrsni udarac Otpora čije granice se ne zaustavljaju samo na direktnim posljedicama.

Otpor je zadržao pažljiv napredak u odabiru prirode ciljeva koje gađa tokom proteklog perioda, u okviru svog čvrstog upravljanja ljestvicama eskalacije s Izraelcima, tako da je mogao, u periodu od 3 mjeseca, neprijatelja držati u svom ritmu i prisiliti ga da se podvrgne njegovim jednadžbama, kako u pogledu područja vojnih operacija tako i prirode bombardovanja unutar Libana i odvraćanja okupacije od ciljanja civila u Libanu kao dio jednačine recipročnog odgovora i neutraliziranja velikog dijela libanske geografije iz kruga ciljanja okupacije.

Međutim, izraelska agresija u izvođenju raketnog bombardiranja koje je prošlog utorka gađalo južno predgrađe i dovelo do atentata na vođe palestinskog otpora, posebno vođe pokreta Hamas, šejha Saliha Al-Arourija, natjerala je Otpor da odluči na opciji eskalacije protiv okupacije, a današnje bombardovanje je dobilo naziv “početni odgovor” na atentat na šehida Al-Arourija u Dahiji, da bi račun sa Izraelcima bio otvoren za mogućnosti konfrontacije ako on zauzvrat odluči da odgovori na ovu eskalaciju.

“Istorijski” i “vjerski” značaj Merona za okupaciju i njene doseljenike

Sveti grob rabina Šimun Bar Juše kod cionista u Meronu

Pored vojnih i obavještajnih koristi koje baza pruža okupatorskom entitetu, područje planine Meron ima poseban značaj za cionističke Jevreje, koji smatraju da se i sama planina spominje u Tori. Oni također posvećuju grob za koji kažu da pripada jevrejskom “rabinu” od 2. stoljeća nove ere, i obavljaju godišnje proslave povodom njegovog rođenja na tom grobu, za koji tvrde da se nalazi u naselju Meron koje se nalazi na istočnoj padini planine na otvorenom prostoru prema libanskoj strani, udaljen oko kilometar i po od vrha planine i vojne baze.

U naselju koje ima najviše oko 1.500 stanovnika, ima i nekoliko grobova i svetilišta za koje cionistički Jevreji kažu da pripadaju njihovim svetim figurama, i insistiraju da tu slave svake godine, jer područje posebno dobija svetost prema istočnim Mizrahi Jevrejima, koji su osnovali ovu koloniju nakon Nakbe 1949. godine na ruševinama palestinskog sela Merona, koji se nalazio na tom mjestu, nakon što su ukrali njegove starine i historiju staru oko 2.000 godina.

Upravo u ovoj koloniji najveća građanska katastrofa u historiji okupacije dogodila se 2021. godine, kada su se srušile tribine sa mnoštvom doseljenika koji su slavili vjersku godišnjicu, a došlo je i do stampeda koji je doveo do smrti oko 50 doseljenika koji su zgaženi i ugušeni u tom stampedu.

Podizanje kvaliteta pogođenih izraelskih ciljeva

Gađanje vođenim projektilima najvažnije baze na sjeveru predstavlja potvrdu Hizbullaha da je u rat uveo najnoviju generaciju rakete Kornet-EM, koje imaju domet i do 10 kilometara, a vrlo je vjerovatno da su one korištene u preciznom bombardovanju baze, prema onome što su prikazale scene koje je snimio cionistički doseljenik tokom današnjeg bombardovanja baze.

Objavljeni prizori potvrđuju da je udar kvalitetom daleko superiorniji u odnosu na udar iz 2006. godine, jer precizno gađanje baze od ovog značaja, koja uključuje komandne centre i opremu vrijednu stotine miliona dolara, a koja trajno sadrži komandante okupacione vojske i specijalizovane elemente, pored svoje centralne uloge u vođenju zračnog rata protiv Libana, znači da je ova baza već kao osvojena vatrom Otpora i njegovim navođenim projektilima, a to znači da se Izraelci danas nalaze pred pravom dilemom.

Oštar odgovor… Vatrom je pala glavna komandna baza

Okupacija ne može da evakuiše glavnu bazu Meron na sjeveru, ali je danas u situaciji da njenom glavnom štabu na sjeveru prijeti precizna vatra Hizbullaha, što znači da je Hizbullah već potisnuo liniju fronta sa Izraelcima na 8 kilometara unutar okupirane palestinske granice, i doveo okupacione generale u situaciju da po prvi put dožive direktnu vatru Otpora, za koji su mislili da je u velikoj mjeri izvan njegovih mogućnosti, i da se njihov rat protiv Otpora vodi iz daljine putem aviona i dronova.

Isto tako, ciljanje baze odgovorne za zračne operacije protiv Libana je tačan odgovor stranci odgovornoj u okupacionoj vojsci za gađanje Dahije i ubistvo palestinskih vođa prošle sedmice, i spada u pažljiv izbor ciljeva Otpora, i njegovo upravljanje ljestvicom eskalacije sa okupatorom.

Dakle, može se zaključiti da je danas „okupatorska nesreća velika”, uz gađanje glavnog štaba vojnog vrha na sjeveru, što znači da je Otpor prebacio loptu u dvorište njenog vojnog vrha i vlasti, koja mora birati između šutnje o ovom ponižavajućem i vrlo opasnom bezbjednosnom udaru okupacionih vojnih vođa i njenom vođenju operacije protiv Libana, ili uzvraćanja, čije efekte i granice ne znaju!

 

  • 6 Januara, 2024