Obilježavanje rođenja Poslanika, s.a.v.a. – Značaj vremena
Obilježavanje rođenja Poslanika, s.a.v.a.
1 – Značaj vremena
Uvod
Muslimani su stoljećima navikli prakticirati obilježavanje dana rođenja Poslanika, s.a.v.a. Ovaj časni povod još uvijek je prisutan i živ u srcima svih muslimana. U mnogim zemljama islamskog svijeta muslimani ovaj dan svečano obilježavaju po džamijama i kućama nastojeći ga ovjekovječiti, onako kako i pripadnici drugih religija cijene svoje svetinje i veličaju svoje velike dane i plemenite povode. Naravno, uvijek se želi da ovo obilježavanje iz samog radovanja, izražavanja sreće i zahvaljivanja Allahu, pređe u svjesni proces primanja inspiracije od ovog povoda i njegovih darova.
Uprkos jasnoći dozvoljenosti, neki su ljudi nastojali tragati za stvarima koje bi im opravdale zabranjivanje obilježavanja rođenja Božijeg Poslanika, s.a.v.a., pozivajući se na pogrešno shvatanje značenja bid'ata. A ovo shvatanje stoji i u pozadini zabrane mnogih dozvoljenih stvari pod izgovorom da o tim slučajevima nisu preneseni posebni vjerski tekstovi. Zato ovdje želimo razmatrati pitanje obilježavanja rođenja Poslanika, s.a.v.a., i analizirati stupanj njegove dozvoljenosti, a zatim ćemo kritizirati tvrdnje zabrane.
Ovu ćemo diskusiju rasporediti u okvir sljedećih tačaka:
Značaj vremena
Prvo, svetost događaja prelazi na vrijeme
Jesu li vremena i časovi u kojima su se zbili određeni događaji sveti, tako da odvijanje tih događaja u nekom danu njemu pridaje neku posebnu vrijednost na način da vrijeme poprimi svetost zbog tog događaja, onako kako su dan i noć Kadra, dani i noći ramazana, Ramazanski ili Kurbanski bajram ili dan Poslanikovog poslanstva poprimili dobrote i blagoslove zbog događaja u njima?
Odgovor: Kad bismo razmatrali predaje koje se bave ovom tematikom, postalo bi nam jasno da često veliki i blagoslovljeni događaji prenose nešto od svoje veličine na vrijeme. Na primjer, u Muslimovom Sahihu o vrlinama dana petka zabilježeno je: “Doista, Allah je stvorio Adema u petak i uveo ga je u Džennet u petak.”[1] Ista je stvar u vezi s blagoslovom mjeseca ramazana. Uzvišeni Allah je rekao:
U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, Upute za ljude i jasnih dokaza Prave Staze, i lučenja Istine od laži.[2]
Isto tako je i blagoslov u noći Kadra, o čemu je Svevišnji rekao:
﴿إِنَّا أَنْزَلْنَاهُ فِي لَيْلَةِ الْقَدْر۞ وَمَا أَدْرَاكَ مَا لَيْلَةُ الْقَدْرِ۞ لَيْلَةُ الْقَدْرِ خَيْرٌ مِنْ أَلْفِ شَهْرٍ﴾
Zbilja, Mi smo ga objavili u noći Kadr! A šta ti misliš šta je noć Kadr? Noć Kadr bolja je od hiljadu mjeseci![3]
Prema tome, vječnost blagoslova u ovim danima rezultat je važnih Božanskih događaja, kao što je objava Kur’ana. Pa ako je izvor svetosti spomenutih dana u blagoslovljenom Božanskom događaju, zašto onda dan rođenja Božijeg Vjerovjesnika, s.a.v.a., ne bi bio blagoslovljeni dan koji je dostojan svetosti i zašto obilježavanje tog dana ne bi bilo blagoslovljeno? Ovo razjašnjenje odgovara i povodima koji su predmeti posebnih vjerskih dokaza ili su ih muslimani obilježavali u doba donošenja vjerskih propisa, kao što je obilježavanje Ramazanskog i Kurbanskog bajrama, obilježavanje dana Gadira ili obilježavanje dana Arefe.
Ovdje postoje struje koje su pretjerale u uzdizanju svetosti ovih povoda, a protivile su im se druge struje koje su pokušale ukinuti svaku vrstu svetosti svakog povoda koji je u vezi s Poslanikom, s.a.v.a., Ehli bejtom, a.s., i islamom, tvrdeći da se ovakvo posebno poštivanje i veličanje smatra novotarijom o kojoj se ne smije šutjeti. Oni su muslimanima nastojali poremetiti njihovo obilježavanje rođenja Poslanika, s.a.v.a., ignorišući sve vrste vjerskih tekstova i dižući slogan tevhida kako bi pod njegovom zastavom ukinuli sve što je u vezi s Njegovim evlijama koji su primjeri očitovanja upute i njeni duhovni svjetionici za upućivanje robova njihovom istinskom Gospodaru. Jedan od ovih slučajeva koji su izneseni kao predmet diskusije u našem vremenu jest i pitanje obilježavanja rođenja Poslanika, s.a.v.a., i ostalih velikana iz njegove časne porodice, nek je Božiji blagoslov i mir na njih.
