8 Rezultat pretrage

Ajeti časnog Kur'ana potvrđuju treće stanovište. Kao što smo ranije već rekli, Kur'an ne predstavlja pitanja poput neke ljudske naučne ili filozofske knjige, nego to čini na drugi način. Pitanja u vezi s društvom i čovjekom Kur'an iznosi na takav način da potvrđuje treću navedenu teoriju. Za ummete (društva) uzima u obzir zajedničku sudbinu, zajedničku...

Analiziranje ovog pitanja – kao što smo ranije kazali – također je nužno u svakoj školi mišljenja. Na osnovu ovog pitanja razjašnjava se mogu li sva ljudska društva biti sljedbenici jedne ideologije, ili shodno broju i vrstama ideologija i društva treba da budu brojna i raznovrsna. Znači, svaki narod i svaka zajednica, svaka civilizacija i...

Od davnina se postavljalo pitanje pod utjecajem kojih činilaca je nastao društveni život čovjeka? Je li čovjek prirodno stvoren kao društveno biće, znači kao djelić cjeline, i u njegovoj suštini postoji težnja pripajanju svojoj cjelini, ili su ga određenost i nužda izvana primorali da prihvati društveni život, tj. želi li čovjek, u skladu sa svojom...

Islamsko mišljenje o društvu i historiji međusobno je povezano i stoga mi želimo istovremeno raspravljati o oboma. Svrstat ćemo ih u jedno poglavlje koje ima poseban značaj i zaslužuje istraživanje i proučavanje. Poput mnogih drugih islamskih učenja, ono ukazuje na njihovu dubinu i širinu. Naravno, mi ćemo pitanja o društvu i historiji predstaviti u onom...

Ako društvo ima stvarno postojanje, onda nužno ima i svoje posebne zakone. Ako o suštini društva prihvatimo prvu teoriju (postoji li društvo izvorno i objektivno) i poreknemo objektivno postojanje društva, onda je neminovan naš stav da društvo ne posjeduje zakone. Ukoliko prihvatimo drugo stanovište, u kojem se društvo posmatra kao industrijska i mašinska kompozicija, onda...

Iako ga obilježava neka vrsta jedinstva, društvo, ili barem neka od društava, u svojoj unutrašnjosti su podijeljena na različite, pa čak i suprotstavljene skupine, klase i slojeve. I moguće je da, iako jedinstveno, društvo u sebi bude polarizirano i podijeljeno. Dakle, društvo obilježava jedinstvo praćeno mnoštvom i mnoštvo praćeno jedinstvom ili, kako su se izražavali...

Historiju je moguće odrediti na tri načina. Ustvari, mogu postojati tri nauke vezane za historiju koje su međusobno blisko povezane. Nauka o događajima, stanjima i prilikama ljudi u prošlosti naspram stanja i prilika koje postoje u sadašnjosti. Svaki položaj i stanje, svaki događaj do sada, znači do vremena u kome govorimo i sudimo o njima...

Pitanje: Da li će se čovječanstvo kretati u smjeru jedinstvene civilizacije i kulture, tj. jedinstvenog društva? Pretpostavimo da današnja društva, civilizacije i kulture nisu različitih vrsta i suština. Ne može se poreći da su ona različita po svojstvu, obliku i boji. Kakva će biti budućnost ljudskog društva? Hoće li ove kulture, civilizacije i ova društva...